Dok, i to ponajviše bošnjački politički dužnosnici verbalno, prijete tužbom protiv Hrvatske i Srbije zbog oduzimanja njihove imovine, posljednja sjednica članova Povjerenstva za državnu imovinu BiH održana je prije četiri godine.
Političke tenzije
U službenom odgovoru koji je dostavljen zastupnicima u Zastupničkom domu Parlamenta BiH piše da je “posljednja sjednica Povjerenstva održana 20. listopada 2016. i nakon toga, unatoč više pokušaja, nije održana nijedna sjednica Povjerenstva. U cilju prevladavanja problema u radu Povjerenstva Vijeće ministara na 148. sjednici, održanoj 3. srpnja 2018., donijelo je odluku o izmjenama odluke o osnivanju Povjerenstva za državnu imovinu, utvrđivanje i raspodjelu državne imovine, određivanje prava i obveza BiH, entiteta i Distrikta Brčko, u upravljanju državnom imovinom (Službeni glasnik BiH, broj 58/18), kojim je sastav Povjerenstva izmijenjen, ali postupak imenovanja novih članova Povjerenstva nije okončan jer sve razine vlasti čiji su predstavnici članovi Povjerenstva nisu dostavili prijedloge svojih članova”. Valja spomenuti da je odluku o utemeljenju ovog Povjerenstva donio Ured visokog predstavnika BiH još 2005. Iza njegova rada stoje jako “mršavi rezultati zbog političkih tenzija između Sarajeva i Banje Luke, a status državne imovine u BiH i inozemstvu još nije riješen.
Zakonodavstvo o imovini
Povjerenstvo definira opće kriterije za identifikaciju i raspodjelu državne imovine državnim, entitetskim institucijama i Distriktu Brčko. BiH, kao međunarodno priznata država, naslijedila je imovinu koja je pripadala bivšoj SR BiH i bivšoj SFRJ. No, ova imovina podijeljena je među razinama vlasti države, entiteta i Distrikta Brčko, prema unutarnjem ustavnom uređenju BiH. Ova raspodjela imovine sad mora biti jasno definirana unutar domaćeg zakonodavstva. Povjerenstvo je trebalo izraditi nacrte zakona koji moraju odražavati osnovu za slaganje svih razina vlasti o takvoj podjeli te moraju osigurati mehanizam za rješenje prijenosa vlasništva za koje se procjenjuje da su protivni interesima države. To pitanje, naravno, nije riješeno ni 15 godina od njegova osnivanja, a imovina propada. Tada je u odluci OHR-a naglašeno da je “izrada domaćeg zakonodavstva o državnoj imovini ključna za europsku budućnost BiH. Status imovine je posebno važan u slučaju novih državnih institucija, po zahtjevu EU, koje imaju ozbiljan problem nedostatka uredskog prostora te visokih troškova najamnina, a koje na kraju plaćaju bh. porezni obveznici”.•