U lokalnim ekonomskim uvjetima koje karakterizira snažan udar inflacije, koji je na kraju godine na razini iznad 4 posto, uz rast cijena u prehrani za 6 posto, kao i mjesečna primanja od oko 1600 KM koja su neujednačena s rastom troškova života te ni izdaleka nisu dovoljna za pokriti sve obveze, građane BiH u 2026. godini, barem ako govorimo o njezinu prvom dijelu, ne čekaju neke značajnije promjene nabolje. Iznimka su umirovljenici u Federaciji BiH koji bi u siječnju trebali dočekati prvo od dva značajnija rasta mirovina, no izazove na tržištu rada, uz i dalje visok stupanj poreznog opterećenja rada, dodatno bi mogli pojačati i makroekonomski pokazatelji te očekivanja u 2026. godini, a koji nam ne idu naruku.
Nužne prilagodbe
Iako je struka godinama upozoravala kako je nužno navrijeme se prilagoditi mehanizmu za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), a koji stupa na snagu 1. siječnja, nije napravljeno mnogo u reformi domaćih ekonomskih politika i standarda. Rezultat - bh. izvoznici će postati nekonkurentni, gubit će desetke milijuna maraka jer će, umjesto u BiH, pristojbu za one proizvode koji su izrađeni korištenjem energije koja emitira ugljik plaćati u EU, a to u konačnici vodi smanjenju ekonomske aktivnosti domaćih poslovnih subjekata, ali i životnog standarda. Vremena je bilo sasvim dovoljno da se zemlja prilagodi pravilima EU-a, koja su ionako odgađana u više navrata, a rješenje je, kao što je poznato, uspostava burze struje, ali i sustava trgovanja emisijama (ETS), što bi značilo da bi novac ostajao u BiH, a onda bi se mogao koristiti za daljnju dekarbonizaciju, odnosno dodatno ulaganje u obnovljive izvore energije. Nažalost, u 2026. godinu ulazimo bez odgovora na pitanje o kojem izravno ovisi globalna pozicija domaćih tvrtki. CBAM je, podsjećamo, mehanizam prilagođavanja granica ugljika koji će postati obvezan za EU uvoznike cementa, željeza, čelika, aluminija, gnojiva, električne energije i vodika izvan EU-a, a koji će morati kupovati CBAM certifikate za pokriće emisija CO2. CBAM, mehanizam Europske unije za ugljičnu prilagodbu na granicama, uspostavljen u svrhu sprječavanja curenja ugljika iz trećih zemalja u Europsku uniju, od 1. siječnja 2026. godine stupit će u fazu potpune primjene sa značajnim financijskim posljedicama za izvoznike električne energije i gospodarstvo Bosne i Hercegovine u cjelini. Iako uspostava burze sama po sebi ne znači konačno rješenje za izuzeće sektora električne energije, ona nedvojbeno predstavlja odlučujući prvi korak u tom smjeru, posebno uvažavajući činjenicu da je Bosna i Hercegovina jedina ugovorna strana Energetske zajednice koja u ovom trenutku nema uspostavljeno organizirano tržište električne energije.
Osim početka udara na izvozno orijentirano gospodarstvo, unutarnje prilike u zemlji donose nekoliko izazova, ali i prilika. U potonjem slučaju s dozom optimizma treba gledati na reforme koje trenutačno provodi Federacija BiH, a koje će donijeti velike promjene na tržištu rada usvajanjem nekoliko zakonskih rješenja, ali i u smislu snažnije i učinkovitije naplate poreza kroz novi prijedlog Zakona o fiskalizaciji transakcija. Svrha novog Zakona o fiskalizaciji transakcija u Federaciji BiH je uspostavljanje sveobuhvatnog sustava izvješćivanja Porezne uprave o poslovnim transakcijama, pružanje besplatnih aplikacija za male obveznike fiskalizacije, smanjenje porezne evazije kroz unakrsnu provjeru podataka u Poreznoj upravi te usklađivanje s europskim smjernicama i modernizacija poreznog sustava, kao i povećanje učinkovitosti naplate poreza i suzbijanje "sive ekonomije". To je značajno i iz kuta životnog standarda najvećeg broja radnika u FBiH s obzirom na to da poboljšana fiskalna disciplina vodi većem priljevu sredstava u federalni proračun, a takav scenarij, pak, otvara mogućnost za drugu fazu - rasterećenje rada, odnosno dodatno snižavanje doprinosa. U prijevodu, otvara se mogućnost da plaće u Federaciji BiH značajnije rastu u 2026. godini.
Ipak, mnogo je izazova koje i dalje treba rješavati, a poglavito kada govorimo o održivosti tržišta rada koje karakterizira neujednačenost obrazovnih sustava s potrebama i promjenama, kao i nepovoljan odnos broja radnika i broja umirovljenika. Nova zakonska rješenja o radu, kao i posredovanju u zapošljavanju trebala bi, očekivanja su, otkloniti značajan dio problema koji opterećuju tržište rada.
Istodobno, nakon poskupljenja struje na području koje pokriva Elektroprivreda BiH, kraj godine donio je i odluku kojom će rasti računi za struju i u Republici Srpskoj. Naime, Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske donijela je odluku o cijeni mrežarine za razdoblje od 2026. do 2028. godine, a što će od 1. veljače donijeti poskupljenje za 10 posto kada je riječ o kućanstvima odnosno 6 posto za gospodarstvo.
Reformska agenda
Očito je kako je pred zemljom još niz izazova koji su usko vezani uz životni standard njezina stanovništva, no raduje što je konačno usvojena Reformska agenda koja, osim izdašnih novčanih sredstava Europske unije, obvezuje vlasti u BiH da provode značajne reforme u gospodarskom segmentu koje su izravno vezane uz konkurentnost, digitalizaciju, investicije i konačno nova radna mjesta. Preduvjet je stabilna politička situacija i ozračje lišeno negativnih naboja koji su, nažalost, postali modus operandi, a koji bi dodatno mogli biti osnaženi i na krilima predizborne kampanje.