Glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset izjavio je da je Bosna i Hercegovina suverena država čije vlasti same moraju odlučiti što žele postići. Naglasio je značaj provođenja reformi, posebno u oblasti izbornog zakonodavstva te izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava, podcrtavši da su to neka od ključnih pitanja.
Govoreći o tome što Vijeće Europe očekuje od pristupa bh. vlasti kada je u pitanju ispunjavanje potrebnih reformi te Akcijskom planu Vijeća Europe za Bosnu i Hercegovinu za razdoblje 2026. - 2029., kazao je da je BiH suverena država i da njezine vlasti moraju odlučiti što žele.
- Naša uloga nije govoriti Bosni i Hercegovini što da radi. Naša je uloga biti uz zemlju kada postoji neko kretanje k unaprjeđenju zakona, poboljšanju pravnog okvira te rješavanju glavnih problema s kojima se manje-više sve zemlje suočavaju. Mislim tu na borbu protiv korupcije, neovisnost pravosuđa, izvršenje presuda suda, unaprjeđenje izbornog okvira i zakonodavstva. Mi smo konstruktivno uz sve zemlje, ne samo u BiH. U Sarajevu imamo ured s više od 30 ljudi koji rade na implementaciji Akcijskog plana. To radimo u mnogim državama, u cilju postizanja konvergencije oko europskih vrijednosti - pojasnio je Berset u razgovoru za Fenu tijekom posjeta BiH.
Europa je, kako kaže, kontinent sa 46 država, s velikom raznolikošću, ali i značajnom razinom fragmentacije.
- To možemo promatrati kao bogatstvo, nešto pozitivno, ali ujedno i kao izazov. Upravo zato su potrebne organizacije s dugom tradicijom poput Vijeća Europe da bismo zajedno napredovali - naglasio je.
Komentirajući napredak BiH u pogledu demokracije i vladavine prava te govoreći o izazovima koji još postoje, kazao je da je ključni izazov za cijelu regiju činjenica da postoje države članice Vijeća Europe koje su ujedno i članice Europske unije (EU), zatim one koje bi uskoro mogle postati članice EU, ali još nisu te druge gdje taj proces još nije blizu.
- Izazov je osigurati koherentnost u cijeloj regiji, uzimajući u obzir povijest i složenost, ali i činjenicu da građani zaslužuju perspektivu razvoja - za sebe, svoju djecu i obitelji. Upravu tu Vijeće Europe može imati važnu ulogu - istakao je.
Također, kada je BiH u pitanju, napomenuo je da postoji još jedan važan aspekt, s obzirom na njenziu nedavnu povijest, posljednjih 30 godina nakon Daytonskog sporazuma.
- Taj sporazum je snažan okvir za stabilnost i mir. Istovremeno, upravo zbog toga što je to vrlo snažan okvir, nije jednostavno osigurati potrebne većine za reforme i unaprjeđenje pravnog okvira. Moramo se poigrati s ova dva elementa, naglašavajući činjenicu da je Daytonski sporazum izuzetno važan za stabilnost, ali i da mora biti moguće provesti potrebne reforme gdje je to potrebno. Jedno od ključnih pitanja je izborni okvir i izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava, poput slučaja Sejdić-Finci - kazao je Berset.
Naglasio je da Vijeće Europe može pomoći u jačanju funkcionalnosti institucija i političkog dijaloga u zemlji svojom prisutnošću, zajedničkim razvojem projekata i programa te da će upravo to učiniti s Akcijskim planom 2026. - 2029.
Komentirajući česte političke blokade i institucionalne zastoje u BiH, kaže da ga je jedna stvar iznenadila.
- Bio sam prilično impresioniran tijekom posljednja dva dana. Vidjeli smo ogromne razlike između predstavnika vlasti. Oni su daleko od toga da se slažu o svim pitanjima. Međutim, istovremeno sjede za istim stolom, otvoreno razgovaraju, izravni su i slušaju jedni druge. Bez ove mogućnosti, pa i da se međusobno raspravljaju, nikada neće biti moguće postići nešto pozitivno. To je preduvjet koji moramo imati - konstruktivan dijalog - istaknuo je, dodajući da je to je još jedno pitanje gdje Vijeće Europe, uz svoje iskustvo, može pomoći.
Osvrnuo se i na značaj implementacije presuda Europskog suda za ljudska prava, podvukavši da jedna država ne može biti član Vijeća Europe, obvezati se na poštivanje konvencije i presuda, a zatim ih ne provoditi.
- Presuda Sejdić i Finci stara je već 16 godina i potrebno je postići napredak. U suprotnom, BiH će najesen ponovo imati izbore u diskriminatornom okviru. To se mora promijeniti. Poanta nije u tome da se rezultati moraju odmah postići, jer u tako složenom društvu kao što je BiH, normalno je i logično da neke odluke zahtijevaju vrijeme. Međutim, najvažnije je da se nešto događa, jer to znači da postoji pozitivna volja - mišljenje je čelnik Vijeća Europe.
Između ostalog, komentirao je i slobodu medija u Bosni i Hercegovini, istaknuvši da se moraju ispuniti određeni preduvjeti za funkcionalnu demokraciju.
- A jedan od preduvjeta je sloboda govora i mišljenja. Osim poštenih izbora i dobrog izbornog okvira, jedan od od središnjih elemenata su nezavisni mediji s različitim stavovima – kazao je, dodajući da postoje i izazovi poput dezinformacija i stranih utjecaja, što zahtijeva zajednički pristup i razmjenu iskustava.
Na pitanje koji su njegovi prioriteti na čelu Vijeća Europe kada je riječ o zapadnom Balkanu i kako planira unaprijediti suradnju s državama regije, kazao je da je jedan od glavnih ciljeva sagledati regiju u cjelini u svoj njezinoj raznolikosti, ponekad s prilično teškom situacijom, te raditi na zajedničkim temama.
- U ovoj situaciji treba imati sveobuhvatan pristup za cijelu regiju, bez podjela među državama. Jedan od ciljeva ovog mandata bio bi, ako je moguće, pronaći neke teme gdje želimo nešto zajedno razviti i organizirati i regionalne sastanke, summite gdje bismo mogli rješavati ta zajednička pitanja. To bi bio jedan od važnih ciljeva za koje se nadam da će biti moguće postići - zaključio je Fenin sugovornik.