Proslavljen 18. Dan Blizanaca

Pitomo broćansko mjesto poznato nadaleko po fenomenima rađanja blizanaca i Kamenih vinograda

Foto: Događajnica
Foto: Događajnica
Foto: Događajnica
Foto: Događajnica
Foto: Događajnica
Foto: Događajnica
Foto: Događajnica
11.08.2026.
u 19:09
A Blizanci, koji su prema posljednjem popisu stanovništva u BiH provedenome 2013. imali nešto više od 500 stanovnika (525), osim po čestom rađanju blizanaca, postali su nadaleko poznati i po jedinstvenom mjestu smještenom na južnoj strani kamenite visoravni Brotnjo
Pogledaj originalni članak

Pitomo naselje Blizanci smješteno u općini Čitluk, u južnome dijelu Brotnja, koje je dobilo ime prema veoma čestom rađanju blizanaca, kako jednojajčanih tako i dvojajčanih, proslavilo je i ove godine svoj dan. Selo poznato po specifičnoj tradiciji i rađanju "dvojki" (pa i nenasljednom), koje je još od davnina i njegov svojevrsni zaštitni znak, na 18. Danu Blizanaca okupilo je brojne mještane, ali i Blizančanke i Blizančane koji više ne žive u rodnom mjestu (brojni su rasuti i po svijetu), kao i rodbinu, prijatelje, goste iz cijele općine, ali i šire... Zanimljivo je i kako se (gotovo svi?) blizanci rađaju u "gornjem kraju", a ne u "donjem". Prema posljednjem popisu stanovništva u BiH provedenome 2013., naselje je imalo tek nešto više od 500 stanovnika (525), pa je stoga broj rođenih blizanaca još veći fenomen. Zašto je tomu tako, nitko ne zna, piše Večernji list BiH.

Od Masterchefa do gastrozvijezde

Poznati hercegovački chef Miroslav Miro Kordić ZA VEČERNJAK OTKRIVA tajne kulinarstva, nepoznate detalje iz djetinjstva, životne ciljeve...

U našoj obitelji priprema hrane bila je mnogo više od kuhanja. Bilo je to vrijeme zajedništva, druženja... I upravo zbog toga sam ga zavolio. Prve kulinarske korake svladavao sam još u ranom djetinjstvu uz danas pokojnu baku Ivu. Već 12 godina član sam HGSS-a, a uz to volontiram i za razne udruge. To me oplemenjuje. Sudjelovanje u MasterChefu otvorilo mi je brojna vrata i potvrdilo - gastronomija je moja budućnost...

Tradicionalna je proslava počela misnim slavljem u župnoj crkvi na Gradini, koje je predvodio don Đuro Bender, župnik župe Mučeništva sv. Ivana Krstitelja – Glavosjeka. U svojoj je propovijedi, među ostalim, istaknuo značaj ovakvih proslava za živuće mještane Blizanaca, ali i generacije koje dolaze. Naglasio je pritom kako upravo oni trebaju nastaviti tradiciju jačanja zajedništva, čiji je važan dio i odavanje počasti poginulim braniteljima. Mještani Blizanaca braniteljima stradalim u Drugom svjetskom ratu, poraću i Domovinskom ratu podignuli su spomen-obilježje kod Sportskog centra, a u znak zahvale i trajnog sjećanja na one koji su položili svoje živote na oltar domovine predstavnici MZ Blizanci prije same proslave položili su vijenac kod spomenika, uz molitvu okupljenih za sve pokojne branitelje.

Dani Blizanaca 2026. nastavljeni su na Sportskom centru blagoslovom hrane i nazočnih te druženjem okupljenih, a za glazbu i zabavu pobrinuli su se tamburaški sastav Mediteran i Složni bećari. Bila je tu i bogata tombola, a nije nedostajalo ni sadržaja za najmlađe. Mještanima Blizanaca na sudjelovanju u proslavi i angažmanu te uzvanicima na dolasku zahvalili su član Vijeća MZ Blizanci Nikola Vidić i predsjednik Općinskog vijeća Čitluk Ivica Jerkić, također Blizančanin. Mjesna zajednica Blizanci s ponosom je i ove godine organizirala ovo tradicionalno okupljanje mještana, obitelji, rodbine, prijatelja i dragih gostiju. Bila je to večer ispunjena zajedništvom, uspomenama i lijepim druženjem te na kraju obećanjem: "Vidimo se dogodine, na 19. Danima Blizanaca!"

A Blizanci, osim po (pre)čestom rađanju blizanaca, postali su nadaleko poznati i po jedinstvenom mjestu smještenom na južnoj strani kamenite visoravni Brotnjo. Riječ je o kamenoj pustinji pretvorenoj u oazu obilja i ljepote koja pozornost znatiželjnika i turista plijeni već više od četiri desetljeća. Taj čudesni, svjetski raritet nazvan Kameni vinogradi smješten je na 180 - 230 metara nadmorske visine i plantaža je Vinarije Čitluk, najveće u BiH. Početkom 80-ih 20. st., kada se došlo na ideju u "moru kamena" zasaditi vinograd, mnogi su bili skeptični. Ipak, na neplodnom je kamenjaru, nakon dvije godine pripreme terena ili, kako su to tada zvali - "krčenja šume", 1982./1983. zasađena domaća žilavka. Sve ostalo je povijest...

Zvani i "ekonomija", prostiru se na 100 ha površine na kojoj se loza "sama snalazi". Danas iz "oaze u kamenu" izvire više od 200.000 loza, fenomen Kamenih vinograda ogleda se i u tome što je količina tla na ovom mjestu zanemariva - vapnenac čini čak 70% supstrata, a u njima uspijeva grožđe iznadprosječne kvalitete od kojeg nastaje i vrhunsko, diljem svijeta poznato i višenagrađivano, suho bijelo vino – Kameno.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.