Iako je Europska komisija još u prosincu odobrila Reformsku agendu, dokument s popisom reformi na koje se Bosna i Hercegovina obvezala u sklopu ispunjavanja uvjeta iz Plana rasta za zemlje zapadnog Balkana, do danas još uvijek nisu ispunjeni tehnički preduvjeti za povlačenje prve tranše sredstava. Navedeno jasno govori da ne postoji dovoljan stupanj koordinacije, strpljenje Europske unije je pri kraju, a uzimajući u obzir činjenicu da su susjedi, poput Crne Gore, već napravili značajan iskorak, dolazimo do situacije u kojoj se i na ovoj tehničkoj razini oslikava propuštanje rokova i sporost administracije, što nas ponovno pozicionira na začelje europskog integracijskog vlaka, pri čemu najviše ispaštaju građani i gospodarstvo.
Nužno ubrzanje
Na Vijeće ministara BiH nedavno su dostavljeni nacrti sporazuma o instrumentu i zajmu koji su ključni preduvjeti korištenja sredstava iz Plana rasta te su proslijeđeni Ministarstvu financija i riznice BiH na daljnje postupanje. Svoj dio posla Vijeće ministara je odradilo, no čini se kako u pojedinim resorima ne žure odveć, a kako Večernji list doznaje, unutar Ministarstva financija i riznice još uvijek se neke stvari “peglaju” prije nego se puste u proceduru. Zbog čega sve toliko traje iako je prošlo pola godine od odobravanja Reformske agende, zaista je neobjašnjivo, a kako je nedavno upozorio Luigi Soreca, šef Izaslanstva Europske unije u BiH, rizici nečinjenja za Bosnu i Hercegovinu više nisu apstraktni: sporije europske integracije, propuštene reforme, izgubljene šanse za ekonomski i politički napredak te zaostajanje za susjedima.
- I dalje se propuštaju rokovi povezani s Reformskom agendom Plana rasta. Sada postoji vrlo realan rizik da ćemo, nažalost, svjedočiti umanjenju sredstava izdvojenih za Bosnu i Hercegovinu u iznosu do 976,6 milijuna eura prijeko potrebnih investicija u okviru Plana rasta. Taj novac bi mogao napraviti ogromnu razliku za građane. Neiskorištavanje takvih prilika je neobjašnjivo, pa čak i neodgovorno - poručio je nedavno Soreca. Dodao je kako ključni koraci i dalje nisu završeni, uključujući ratifikaciju sporazuma o instrumentu i sporazuma o zajmu, koji, iz imenovanje koordinatora za Reformsku agendu, čine pravnu osnovu za bilo kakve isplate. Upravo zato, čak ni predfinanciranje u okviru Plana rasta u iznosu od 68 milijuna eura, na koje Bosna i Hercegovina ostvaruje pravo, još uvijek nije dostupno. I dok se unutar BiH i tehnička pitanja nužna za povlačenje sredstava gledaju kroz političku prizmu, susjedi nezaustavljivo napreduju. Povjerenica za proširenje Europske unije Marta Kos najavila je ovog tjedna kako će u idućim danima biti isplaćeno blizu 200 milijuna eura za Crnu Goru, Albaniju i Sjevernu Makedoniju u okviru Plana rasta.
Gubimo i drugi fond
Naravno, sredstva iz navedenog fonda nisu jedina od kojih korist imaju naši susjedi; tu je i značajan novac koji se isplaćuje u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD) usmjeren osnaživanju poljoprivredne proizvodnje. Uostalom, takav oblik pomoći posebno dolazi do izražaja u vremenima koja traže jačanje otpornosti ovog strateški značajnog sektora. Nažalost, BiH se ni na ovaj instrument ne može prijaviti jer je zapelo zbog uvijek aktualnog pitanja “nadležnosti”.