Pčelarstvo je za Dalibora Klajića još od dana kada je bio mladić imalo posebno značenje, pa je nakon završetka studija bilo logično da se tom poslu posveti ozbiljnije. Iako danas živi u Čelincu, pčelinja društva drži u rodnoj Gornjoj Lupljanici kod Dervente. U razgovoru za Agroklub prisjetio se i kako je sve počelo.
Prvo jedna košnica
- Na početku sam imao jednu košnicu, baš na rodnom imanju, i dvije u Banjoj Luci. Prve košnice dobio sam na dar i tako se ta priča počela razvijati - počinje priču ovaj diplomirani inženjer poljoprivrede. Njegov pčelinjak danas ima 120 društava, LR košnica. Glavni proizvod je bagremov med, koji dominira, te nešto malo lipova. - Upravo zbog toga i jesmo na području Dervente s pčelama, gdje je dominantna lipa - rekao je Klajić, koji je i član derventske Udruge pčelara “Lipa”. Godina koja je iza nas, 2025., nije bila za pohvaliti kod pčelara, a s tim je suglasan i Dalibor Klajić, koji je ove godine imao oko 10 kilograma po košnici.
- Zadovoljan sam iako to nije kao nekada ranije. Imamo još meda na zalihama iz prethodnih godina, koje su bile medonosne, kao i iz 2022. godine, koja je baš bila dobra - kaže Klajić za agroklub.ba. Cijena meda na području Dervente, gdje gravitira sa svojim pčelinjakom, ali i u Čelincu, gdje boravi, je oko 20 KM. - Zadovoljan sam cijenom. Ima tu troškova, ima obveza, ali je veći problem ljudima koji imaju veći broj košnica i veći broj društava prodati sav med koji se proizvede - navodi Dalibor. Kada nije na rodnom imanju, njegova majka Mira vodi brigu o pčelama, ali kada je više posla, onda u pomoć priskače i supruga, a tu je i sin Marko.
- Kada je sezona i ima posla, tu su svi, i brat, nevjesta, ali i ostali članovi obitelji. Tijekom ključnih faza imam i pomoć jednog pčelara iz Čelinca, a sve kako bismo navrijeme sve uradili - govori Klajić te dodaje kako je nabavio i velik dio opreme kako bi rad u pčelinjaku bio zadovoljstvo i užitak. Ipak, ovaj pčelar napominje kako su klimatske promjene najveći izazov s kojima se pčelari susreću. Poticaji s lokalne razine su više nego dobri, kako kaže, ali i oni s razine entiteta Republika Srpska. Dodaje kako bi bilo korisno organizirano i planski saditi medonosno bilje s vegetacijskim razdobljem kada u prirodi nema drugih značajnih izvora nektara i polena. - Lijepo je da imamo poticaje, ali sam pobornik da se nekako sustavno što veći broj stvari riješi, tipa sadnje medonosnog bilja, organiziranja, pravljenja katastra pčelinjaka, katastra medonosnog bilja i da se zna što imamo te koliko košnica može biti na nekom području. Ako time povećamo prinos na jedan kilogram po košnici, to je onda više nego jedan poticaj - ističe Klajić za agroklub.ba te očekuje kako će novo rukovodstvo Saveza pčelara u Republici Srpskoj ustrajati u borbi za pčelare.
Krivotvoreni med
Napominje i daje za primjer kako se u susjednoj Srbiji dosta radi na tome da se stane na kraj krivotvorenom medu te vjeruje kako će se taj problem riješiti i ovdje u Bosni i Hercegovini, što će sigurno pomoći plasmanu proizvoda istinskih pčelara.