Tržište rada u BiH suočava se s paradoksom: dok stotine tisuća ljudi čeka posao, poslodavci se bore pronaći adekvatnu radnu snagu. Kroz partnerstva koja povezuju obrazovanje, poslovanje i vladu, stotinama mladih ljudi pružena je prilika da dobiju svoj prvi posao ili pokrenu vlastiti posao.
Tržište rada u Bosni i Hercegovini suočava se s brojnim izazovima, od visoke stope nezaposlenosti do strukturnih neusklađenosti između ponude i potražnje. U zavodima za zapošljavanje u BiH registrirano je oko 300.000 nezaposlenih osoba. Stručnjaci kažu da rješenje leži u usklađivanju znanja s potrebama suvremenog tržišta, javlja N1.
"U BiH nije toliko nedostatak radne snage, već neusklađenost između vještina i slobodnih radnih mjesta, a sve to treba bolje integrirati.", kaže Karel Lizerot, voditelj Sektora pravosuđa EU u BiH.
„Također, obrazovanje bi trebalo biti orijentirano na razumijevanje koje su vještine potrebne za suvremeno tržište rada. Naravno, moramo dublje razumjeti problem neaktivnosti, a na kraju je važno shvatiti da zadržavanje ljudi, njihova mobilizacija prvenstveno ovisi o kvaliteti ponude na tržištu rada.“, navodi Ivan Barbalić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Kako bi se prevladale ove prepreke, provedeni su projekti koji decentraliziraju politike zapošljavanja. Kroz uspostavljeno povjerenje između službi za zapošljavanje, vlade i gospodarstva, mapirane su potrebe terena, koje zahtijevaju proaktivan pristup.
„Radi se o decentralizaciji politika zapošljavanja, radi se o spuštanju kompetencija zapošljavanja na lokalnu razinu. Danas u BiH imamo 45 lokalnih partnerstava, koja pokrivaju gotovo 80 lokalnih zajednica.“ pojašnjava Amra Selesković, predstavnica Međunarodne organizacije rada u BiH.
Da takav pristup zaista mijenja sudbine, potvrđuju i korisnici. Nezaposlene osobe dobile su priliku pokrenuti vlastiti posao i postati konkurentni igrači na tržištu.
„2023. godine prijavio sam se, Grad Lukavac je objavio javni poziv za zapošljavanje mladih ljudi koji su na Zavodu za zapošljavanje, s mojom poslovnom idejom farme koza. I tako je počelo. Iskoristio sam grant koji su mi dodijelili, to mi je bila odskočna daska, pomoglo mi je da investiram u objekt, u stado itd. Nakon završetka programa imali smo mentore s kojima smo razgovarali. Što god nas je zanimalo, imali smo priliku pitati, dali su nam dobre savjete kako nastaviti s poslom, s idejom, s oglašavanjem, na primjer.“, ističe Dalibor Nedić, vlasnik farme koza, korisnik projekta.
Od 2021. godine, uz podršku Europske unije, zaposleno je više od 800 ljudi, dok je 300 pokrenulo samostalne tvrtke. Sljedeći koraci, najavljeno je, trebali bi se usmjeriti na uklanjanje administrativnih prepreka, posebno za žene i mlade koji tek ulaze na tržište rada.