Da Bosna i Hercegovina ima stručne i obrazovane ljude spremne primijeniti svoje znanje i iskustvo u razvoj novih tehnoloških projekata važnih prvenstveno za civilnu uporabu, svjedoči i nedavna vijest iz Sarajeva, gdje je predstavljena prva bosanskohercegovačka bespilotna letjelica.
Potencijal razvoja
Ona, kako je naglašeno, prvenstveno ima civilnu namjenu, a vrijedi napomenuti da postoji i značajan interes međunarodnih partnera, što sa sobom otvara i prilično značajne prilike tržišnog potencijala projekta, dokazujući da se ulaganje u znanost i mlade kadrove može itekako isplatiti kroz ekonomske parametre.
Razvoj prve bosanskohercegovačke bespilotne letjelice CNT-17FW01, projekta Javne ustanove Centar za napredne tehnologije (CNT) iz Sarajeva, ušao je u novu fazu u kojoj je fokus sa same prezentacije uspješno pomaknut na sustavno testiranje, optimizaciju i dosezanje industrijske zrelosti, priopćeno je iz Vlade Sarajevske županije. Ovom prilikom otkrivene su i tehničke karakteristike bespilotne letjelice, a ono što odmah privlači pozornost je duljina trajanja leta, ali njezina namjena, piše Večernji list BiH.
Model CNT-17FW01, opremljen rasponom krila od 5,4 metra, motorom snage 16 kW i nosivošću do 30 kilograma, s procijenjenim trajanjem leta do 12 sati, dizajniran je prvenstveno za civilnu upotrebu, s naglaskom na misije potrage i spašavanja.
Trenutačna faza razvoja obuhvata rigorozna testiranja, prikupljanje podataka i standardizaciju procesa kako bi se osigurala potpuna pouzdanost i ponovljivost performansi, objasnili su iz Vlade SŽ-a.
U cijeloj priči od osobitog je značaja osigurati i institucionalnu podršku ovakvim i sličnim projektima te u tom kontekstu valja promatrati i izjavu premijera Sarajevske županije Nihada Uka da podrška znanosti i tehnologiji treba biti praćena konkretnim potezima i mjerama usmjerenim osnaživanju istraživačkog i akademskog kadra. Jedan od primjera na koje je pritom uputio je i “Program 150+” kojim Vlada Sarajevske županije osigurava radna mjesta za najbolje mlade stručnjake i povratak znanstvene dijaspore. Premijer UK ovom je prilikom podsjetio i da je Centar za napredne tehnologije definiran s ciljem da pruži konkretnu podršku razvoju i istraživanju.
“Programima poput ‘150+’ i rekordnim izdvajanjima za znanost stvaramo priliku da naši najbolji mladi stručnjaci i znanstvenici ostanu i grade karijeru ovdje umjesto da odlaze. Vjerujem da ćemo u CNT-u i kroz ovakve projekte dosegnuti stupanj izvrsnosti i kompetencija koje se mogu ravnopravno natjecati sa sličnim institucijama u regiji, Europi i svijetu”, izjavio je premijer Uk.
Direktor Javne ustanove Centar za napredne tehnologije u Sarajevu, mr. Ensar Mulaosmanović, osvrnuo se na složenost procesa izrade, ali i stratešku komponentu projekta i ovakvih inicijativa u smislu osnaživanja domaćeg inženjeringa. Potvrdivši da je bespilotna letjelica u fazi prototipa, izrazio je zadovoljstvo činjenicom da su razvojni ciljevi ispunjeni, dokazujući da se vlastitim kapacitetima i znanjem mogu razviti složeni tehnološki sustavi poput navedenog.
“Najveći inženjerski izazov upravo je integracija velikog broja komponenti – od mehanike, pogonskog sustava i elektronike do komunikacija, softvera i energetskog sustava – u jednu pouzdanu cjelinu. Idući korak je prelazak s prototipa na tehnološki zreo proizvod kroz sustavna testiranja i otklanjanje uočenih nedostataka”, potvrdio je Mulaosmanović, uputivši i na činjenicu da navedena platforma predstavlja dobru osnovu za razvoj čitave skupine autonomnih sustava uz suradnju s domaćim i međunarodnim partnerima.
Suradnja
Ono što je posebno važno jest i činjenica da se u okviru navedenog centra projekti realiziraju kroz usku suradnju s domaćim istraživačima i inženjerima, ali i znanstvenim ustanovama, ostvarujući time sinergiju svih onih društvenih sastavnica važnih za nastavak i produkciju novih tehnoloških rješenja.