U bazi mađarske komunističke tajne policije, otvorenoj u srijedu, N1 je pretražio nazive mjesta iz Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije, koristeći mađarske i domaće inačice njihova pisanja. Iz BiH su pronađene dvije osobe, rođene u Tuzli i Bijeljini, a obje su označene kao isključene iz mreže suradnika. S druge strane, osobe rođene u Vojvodini zabilježene su više od 250 puta.
Baza nyitottaktak.hu, koju je u srijedu predstavio mađarski premijer Péter Magyar, omogućuje pretraživanje prema imenu, kodnom imenu, imenu majke i mjestu rođenja. N1 je pretražio mjesta rođenja Sarajevo, Mostar, Tuzlu, Zenicu, Banju Luku, Bihać, Brčko, Doboj, Travnik, Jajce, Trebinje, Bijeljinu i još desetak gradova u BiH, koristeći mađarske i domaće inačice njihova pisanja, kao i pojmove Bosna, Jugoslavija i Tito.
Iz Bosne i Hercegovine pronađene su dvije osobe. Prva je rođena u Tuzli i upisana je na magnetskoj vrpci, posljednjoj elektroničkoj evidenciji službe iz 1990. godine, pod kodnim imenom u mađarskom obliku. Druga je rođena u Bijeljini, koja je upisana kao „Bjelina” uz oznaku Jugoslavija, i pojavljuje se dvaput: na kartonu i na magnetskoj vrpci. Imena ne objavljujemo jer sam zapis u bazi ne dokazuje da je osoba bila doušnik.
Obje osobe u evidenciji imaju šifru 07, koju arhiv opisuje kao „isključena osoba iz mreže”. To znači da su u nekom trenutku bile evidentirane kao dio mreže suradnika, a zatim isključene, no iz zapisa nije vidljivo kada ni zašto. Obje imaju i broj takozvanog B-dosjea, koji bi trebao biti objavljen do 25. veljače 2027. i koji bi mogao otkriti više pojedinosti.
Pod nazivima Sarajevo (mađarski Szarajevó), Mostar, Banja Luka (Banyaluka), Bosna (Bosznia), Hercegovina i Jugoslavija (Jugoszlávia), kada je riječ o mjestu rođenja, nema nijednog zapisa, a pojam Tito ne pojavljuje se ni kao kodno ime.
Što znači zapis u bazi
Mađarski Povijesni arhiv službi državne sigurnosti (ÁBTL) na stranici baze navodi da evidencije obuhvaćaju osobe koje su surađivale sa službom ili koje je služba bezuspješno pokušala vrbovati. I premijer Magyar je, predstavljajući bazu, rekao da samo ime u evidenciji ne dokazuje da je osoba podnosila izvješća. Arhiv upozorava i da evidencije nisu potpune jer je dio dokumenata uništen prije 1990. godine.
Jedna osoba može se pojaviti i više puta, primjerice na kartonu i magnetskoj vrpci, pa broj zapisa nije jednak broju osoba.
Vojvodina, Beograd i Zagreb
Mnogo je više zapisa za mjesta u Vojvodini, gdje živi mađarska zajednica, a dio tih mjesta bio je pod mađarskom upravom prije 1918. godine i tijekom Drugog svjetskog rata. Prema pretrazi N1, broj zapisa iznosi:
- Subotica (Szabadka): 69
- Novi Sad (Újvidék): 47
- Senta (Zenta): 43
- Bečej (Óbecse): 26
- Sombor (Zombor): 24
- Kanjiža (Magyarkanizsa): 19
- Zrenjanin (Nagybecskerek): 14
- Bačka Topola (Topolya): 11
- Beograd: 7
- Osijek (Eszék): 5
- Murska Sobota (Muraszombat): 4
- Zagreb, Rijeka, Slavonski Brod i Ljubljana: po jedan zapis
Brojke su minimalne jer je baza pretraživana prema nazivima mjesta onako kako su upisani, a službenici su ih bilježili na različite načine, s dijakritičkim znakovima i bez njih te na mađarskom ili domaćem jeziku.
Što slijedi
Do 25. veljače 2027. Mađarska bi trebala objaviti i oko 10.000 dosjea o vrbovanju, s pojedinostima o tome kako je tko vrbovan i što je radio. Radni dosjei s izvješćima o osobama koje su bile pod nadzorom ostaju zatvoreni radi zaštite žrtava.
U Bosni i Hercegovini dosjei bivše Službe državne sigurnosti nisu otvoreni na sličan način, a pitanje što se dogodilo s dokumentima Udbe i dalje nema javnog odgovora.