Ispod planine Plješevice, na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, nalazi se jedan od najvećih podzemnih vojnih aerodroma izgrađenih u Europi.

Jugoslavija ga je gradila dva desetljeća i u njega uložila oko šest milijardi dolara. Njegova vojna oznaka bila je „Objekt 505“, a javnosti je poznat kao aerodrom Željava.

Aerodrom Željava nalazi se nedaleko od Bihaća, a ime je dobio po selu na hrvatskoj strani granice. Gradnja je započela 1948. godine, a završena je 1968. Tijekom tog razdoblja u planini je probijeno oko 3,5 kilometara tunela.

Kompleks je imao četiri ulaza, a svaki su štitila vrata teška 100 tona. Tri ulaza bila su prilagođena zrakoplovima, pa su lovci iz planine izlazili izravno na piste, piše N1

Piste ispred planine

Ispred kompleksa izgrađeno je pet asfaltiranih pista. Njihova duljina kretala se od približno 2050 do 2780 metara.

U bazi su bile smještene 124. i 125. lovačka eskadrila sa zrakoplovima MiG-21bis te 352. izviđačka eskadrila sa zrakoplovima MiG-21R. Zrakoplovi su tako mogli ostati skriveni unutar planine, a na piste su izlazili tek kada je to bilo potrebno.

Jugoslavenski NORAD

Na vrhu Plješevice nalazio se radar „Čelopek“. Bio je središnji dio jugoslavenskog sustava ranog upozoravanja, koji se često uspoređuje s američkim NORAD-om.

Iz Željave se nadzirao zračni prostor iznad velikog dijela zemlje. Podzemna baza i radar na vrhu planine tako su činili jedinstvenu cjelinu.

Kraj u eksplozijama

Prilikom povlačenja Jugoslavenska narodna armija minirala je piste. Potom su 1992. godine snage takozvane Republike Srpske Krajine aktivirale još 56 tona eksploziva. Unutrašnjost tunela tada je teško oštećena.

Ruševine i opasnost

Danas su ondje ostale ruševine koje privlače ljubitelje napuštenih mjesta. Policija ih koristi za obuku pasa, a tim područjem prolaze i migrantske rute.

Cijelo područje i dalje je minirano. Bojnik Zrakoplovstva BiH poginuo je 2000. godine kada je, berući gljive, aktivirao minu PROM-2. Posjetitelji ne bi smjeli napuštati asfaltirane površine.

Ideja o novom aerodromu

U Bihaću postoji inicijativa da se jedna od pista ponovno koristi za lokalni aerodrom. Ideja zasad nije ostvarena zbog nedostatka novca.

Tako jedan od najvećih vojnih projekata u povijesti regije danas stoji između zaborava, mina i povremenih prijedloga da ponovno dobije namjenu.

Nova pravila kod stomatologa: Bijele plombe trebale su biti besplatne, ali mnogi će ih i dalje plaćati