Do ožujka novi rok

Otkrivamo kojih je šest zakona i mjera EK postavio kako bi “izbrisao” uvjet za otvaranje pregovora s BiH

Otkrivamo kojih je šest zakona i mjera EK postavio kako bi “izbrisao” uvjet za otvaranje pregovora s BiH
14.11.2023.
u 21:40
Do ožujka sljedeće godine vlastima je ostavljen novi rok kako bi ispunile ono što nisu napravile do prošloga tjedna kada je Europska komisija predstavila svoje izvješće o BiH
Pogledaj originalni članak

Europska komisija nije dugo ostavila u neznanju vlasti Bosne i Hercegovine u tome što je potrebno učiniti kako bi zemlja dobila bezuvjetnu preporuku za otvaranje pregovora s Europskom unijom, o čemu konačnu odluku, neovisno o tome stavu, ipak donosi Europsko vijeće koje se može rukovoditi i drugim “kriterijima”, osim onih koji se tiču ispunjavanja “mjerljivih rezultata”, piše Večernji list BiH.

Kako ekskluzivno doznajemo, to su, uz Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, i Zakon o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH i Zakon o sudovima BiH. Izborni zakon je također uvjet, i to ponajprije dio koji se tiče integriteta izbornog procesa. Uz ta četiri zakona, od vlasti se očekuje da se do sljedećeg koraka Europske komisije potpiše sporazum kojim se definira odnos s Frontexom, agencijom koja nadzire sigurnost vanjskih granica Europske unije, te da se donese Državni program za usvajanje acquisa (NPAA). Oko svih tih zakona i propisa postoje prijepori i oni se uglavnom odnose na različite poglede srpske odnosno bošnjačke strane, dok jedino značajno izražen interes ima hrvatska strana kada je u pitanju donošenje Izbornog zakona i sprječavanje prakse preglasavanja ovoga naroda od brojnijih Bošnjaka na pozicije koje su nacionalno rezervirane u državnome vrhu te domovima naroda.

Banja Luka ili Istočno Sarajevo

Pitanje Zakona o sudovima BiH, koje je najdulje bilo u fokusu, ponovno će se vratiti političkim partnerima na stol. Prije svega, to je sjedište budućeg prizivnog odjela Suda BiH, odnosno dijela nadležnosti koje se tiču gospodarskog kriminala. Pitanje sjedišta nije uopće predstavljalo veći problem do posljednja dva sastanka vladajuće državne “petorke” kada su bošnjačke stranke počele inzistirati da to bude Istočno Sarajevo, pravdajući to tezom kako bi u slučaju Banje Luke srpske vlasti i čelnik Milorad Dodik imali mnogo veći utjecaj na rad ove sudske instancije. Kao da bošnjačka strana sada nema presudnog utjecaja na pravosuđe na razini države, čije je sjedište sada u Sarajevu. Stava da bi drugostupanjski sud na razini BiH trebao biti u Istočnom Sarajevu iznijela je Venecijanska komisija, no s obzirom na odnose u BiH, to pitanje je prima facie stvar političkog dogovora na temelju kojega bi stvari mogle uopće funkcionirati. Nije ekskluzivno stvar srpske strane da odredi gdje bi moglo biti sjedište prizivnog odjela Suda BiH, no da se vlasti u Banjoj Luci svojedobno pitalo, posve sigurno ne bi se suglasili da Sud BiH ima sjedište u Sarajevu. Zbog toga se ova priča bezrazložno vrti ukrug. Kada su pak u pitanju nadležnosti oko procesuiranja gospodarskog kriminala, srpska strana je dodatno podignula ljestvicu s primjedbama koje je, kako doznajemo, istaknuo nekadašnji čelnik Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Milan Tegeltija. Za razliku od Federacije BiH, u Republici Srpskoj postoje “privredni” sudovi koji imaju određene nadležnosti te postoje strahovi da bi im se mogle oduzeti novim zakonom. S treće pak strane, novim zakonom nisu oduzete, nego, dapače, djelomično proširene nadležnosti državnog pravosuđa.

Frontex u BiH

Kada je u pitanju Zakon o sukobu interesa na državnoj razini, primjedbe su se odnosile na način imenovanja i odlučivanja unutar Povjerenstva za sukob interesa BiH. Zakonom se definira ukidanje nacionalnog ključa kod odlučivanja povjerenstva, no istodobno Europska komisija nigdje nije inzistirala da nacionalni sastav ne mora odražavati ustavni okvir zemlje te je to zadržano kod njezina imenovanja. Jačanje integriteta izbornog procesa pitanje je koje se odnosi na uvođenje novih tehnologija kod glasovanja i brojanja glasova kako bi se izbjegle prijevare u tome procesu. Oko potpisivanja sporazuma s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), čijom bi primjenom pripadnici Frontexa došli na granice BiH, postoje prijepori oko uloge policija na nižim razinama. Uz to, EK traži prihvaćanje Državnog programa za usvajanje acquisa (NPAA). To je plan usklađivanja domaćih propisa s pravnom stečevinom EU-a ili acquisom, koji usvajaju države koje pristupaju EU.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.