Trovanje hranom

Opasnosti vrebaju iz mesa, sladoleda, ali i voća i povrća

Opasnosti vrebaju iz mesa, sladoleda, ali i voća i povrća
30.05.2022.
u 14:31
Vodeći simptomi su, ovisno o uzročniku, mučnina i povraćanje, grčevi u trbuhu te akutni proljev uz povišenu tjelesnu temperaturu
Pogledaj originalni članak

S dolaskom toplijih dana povećava se rizik od trovanja hranom, piše Večernji list BiH. Ovu temu aktualizirao je slučaj djece koja su posljednjih dana boravila na ekskurziji na Jahorini. Naime, 12 od 103 učenika Osnovne škole “Branko Radičević” iz Banje Luke, koja su u okviru škole u prirodi boravila na Jahorini, pri čemu su bila smještena u jednom hotelu, imalo je probavne tegobe i povišenu temperaturu, a nekoliko dana prije njih zbog istih razloga kući su vraćeni učenici Osnovne škole “Petar Kočić” iz Prijedora.

Inspekcijski nadzor

Kako bi se utvrdilo je li uzrok tegoba kod djece viroza ili trovanje, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske zatražilo je da Republička uprava za inspekcijske poslove u spornom hotelu obavi ponovno izvanredni inspekcijski nadzor i pregleda uzorke hrane i radnih površina te izvrši izvanredni sanitarni pregled zaposlenih radnika. Inače, sladoledi, piletina, jaja, brza hrana, ali i lubenica, rajčica, salate, voće… ubrajaju se u namirnice koje najčešće dovode do probavnih problema ako se s njima ne postupa ispravno. - Čuvanje na neodgovarajućim temperaturama jedan je od glavnih razloga za pojavu trovanja hranom. Ohlađena kvarljiva mesna jela, kuhano meso, piletina, kao i salate od krumpira i tjestenine treba čuvati u odvojenim hladnjacima u kojima se nalaze vrećice s ledom ili boce sa zamrznutom vodom - navode iz Agencije za sigurnost hrane BiH. Naime, kako objašnjavaju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, trovanje hranom može nastati ako se u njoj nalaze patogene bakterije i njihovi toksini ili toksične tvari koje nastaju pod djelovanjem bakterija na namirnice, otrovne kemijske tvari, biljni otrovi, otrovne gljive i izvjesne parazitarne gljivice, otrovne tvari životinjskog podrijetla, kao što su izvjesne ribe, školjke, rakovi i insekti, te oštećenje organizma hranom i vodom zagađenom radioaktivnim tvarima.

Alimentarne toksoinfekcije nastaju kada ljudi uzimaju hranu zagađenu uvjetno štetnim bakterijama koje se u crijevima ljudi raspadaju i oslobađaju otrove sadržane u sebi, pa ti otrovi izazivaju oboljenje. Te se bolesti nazivaju alimentarnima jer najčešće nastaju konzumiranjem kontaminirane hrane. - Intoksikacije se događaju kada štetne bakterije zagade hranu i u nju luče otrove te tada nastaje ova vrsta oboljenja.

Izvori zaraze

Najpoznatiji predstavnici ove skupine su stafilokoki koji vrlo često zatruju kolače, kreme i mliječne proizvode. Hranu mogu inficirati bolesnici i kliconoše, ali mnogo češće kliconoše. Izvor zaraze mogu biti i životinje koje za života mogu biti bolesne i kliconoše, a meso se dovoljno ne kuha, peče ili suši prije upotrebe - ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane. Dodaju kako je najveći broj alimentarnih intoksikacija prouzročen bakterijama (80 - 90%) među kojima su vodeće stafilokoki, Clostridium perfringens i druge klostridije. Katkada i druge bakterije, odnosno njihovi endotoksini uzrokuju trovanja hranom, a to su salmonele, Escherichia coli, Vibrio cholerae​, Vibrio parahaemolyticus​, Bacillus cereus itd. Vodeći simptomi su, ovisno o uzročniku, mučnina i povraćanje, grčevi u trbuhu te akutni proljev uz povišenu tjelesnu temperaturu. Bez obzira na uzročnika, simptomi se javljaju pola do 72 sata nakon unosa kontaminirane hrane.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.