Nova recenzirana studija nije pronašla dokaze da je izloženost tragovima pesticida, uobičajenima na voću i povrću, povezana s autističnim osobinama kod djece. Ovi nalazi u suprotnosti su s tvrdnjama američkog ministra zdravstva i socijalne skrbi Roberta F. Kennedyja Jr.-a, koji je pesticide naveo kao jedan od okolišnih čimbenika koji bi mogli utjecati na porast broja slučajeva autizma, piše Newsweek, prenosi Index.
Istraživanje je objavljeno 24. kolovoza u časopisu JAMA Pediatrics. Znanstvenici su analizirali metabolite pesticida u uzorcima urina trudnica, a kasnije su kod njihove djece procjenjivali socijalne poteškoće povezane s autizmom. Nije utvrđena povezanost između izmjerene izloženosti pesticidima i osobina koje se pripisuju poremećajima iz spektra autizma. Rezultati dolaze u trenutku kada Kennedy učestalo ističe pesticide kao jedan od utjecaja iz okoliša koje treba istražiti zbog moguće veze s autizmom.
Ova studija dio je šire rasprave o uzrocima autizma i objašnjenjima porasta broja dijagnoza u SAD-u. Dok Kennedy tvrdi da toksini iz okoliša moraju imati ključnu ulogu, mnogi znanstvenici i medicinske organizacije upućuju na složenu interakciju genetskih i okolišnih čimbenika. Oni ističu kako nema dokaza da je za porast odgovoran samo jedan faktor. Redakcija Newsweeka kontaktirala je Kennedyja za komentar.
Sudjelovalo više od 3000 majki
U istraživanju je sudjelovalo više od 3000 majki koje su dio programa Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) pod nazivom "Utjecaji okoliša na zdravlje djece" (ECHO). Znanstvenici sa Sveučilišta u New Yorku (NYU) analizirali su uzorke urina prikupljene tijekom trudnoće kako bi procijenili izloženost organofosfatnim pesticidima. Riječ je o kemikalijama koje se često koriste u poljoprivredi i mogu ostaviti tragove na namirnicama.
Prema studiji i popratnom priopćenju bolnice NYU Langone, istraživači su kod gotovo svih trudnica pronašli mjerljive razine metabolita pesticida, što potvrđuje široku prisutnost tih tvari u hrani i okolišu. Unatoč tome, nisu pronašli dokaze da su više razine tih tvari povezane s povećanim socijalnim poteškoćama kod djece.
Majke su u studiju uključene u razdoblju od siječnja 1997. do prosinca 2019. godine. Tijekom trudnoće dale su jedan uzorak urina, a godinama kasnije ispunile su upitnik od 65 pitanja o socijalnom ponašanju svog djeteta. Pitanja su se, između ostalog, odnosila na to koliko dobro dijete prepoznaje tuđe osjećaje i ima li poteškoća s kontaktom očima.
Znanstvenici su zaključili da prenatalna izloženost metabolitima organofosfatnih pesticida nije predvidjela pojavu osobina povezanih s autizmom. Ovi su nalazi značajni jer se temelje na biološkim mjerenjima izloženosti tijekom trudnoće, a ne na procjenama koje se oslanjaju na blizinu farmi ili prehrambene navike koje ispitanici sami prijavljuju. Autori su ipak napomenuli kako ne mogu isključiti mogućnost da je rizik od autizma veći kod osoba izloženih ekstremno visokim razinama pesticida ili onih s genetskom predispozicijom. Nalazi su objavljeni u vrijeme pojačanog interesa javnosti za istraživanja autizma, potaknutog Kennedyjevim zahtjevima za analizom okolišnih uzroka.
Kennedyjeva teza o okolišnim uzrocima
Kennedy ustrajno tvrdi da su čimbenici iz okoliša odgovorni za ono što naziva "epidemijom autizma". Nakon što je Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u travnju 2025. objavio izvješće o učestalosti autizma, Kennedy je izjavio da je autizam uzrokovan utjecajem okoliša, a ne isključivo genetikom.
"Znamo da je riječ o utjecaju okoliša. Mora biti", rekao je. "Geni ne uzrokuju epidemije. Mogu stvoriti ranjivost, ali potreban je toksin iz okoliša."
U sklopu najavljenih istraživačkih napora, Kennedy je rekao da će savezni dužnosnici ispitati niz potencijalnih čimbenika, uključujući pesticide, aditive u hrani, plijesan, lijekove, pretilost, izloženost ultrazvuku i zagađivače u vodi. On nije tvrdio da je definitivno dokazano da pesticidi uzrokuju autizam, već smatra da zaslužuju detaljnu provjeru kao moguće objašnjenje za porast broja dijagnoza.
Takve su tvrdnje kritizirali stručnjaci za autizam i javno zdravstvo. Oni navode da postojeći dokazi ne podupiru tezu kako jedan toksin iz okoliša može objasniti učestalost autizma.
Što je poremećaj iz spektra autizma?
Autizam, službeno poznat kao poremećaj iz spektra autizma (PSA), neurorazvojno je stanje koje utječe na način na koji ljudi komuniciraju, uče i doživljavaju svijet. Stanje se definira kao spektar, što znači da se simptomi i potreba za podrškom znatno razlikuju od osobe do osobe. Neke autistične osobe trebaju znatnu pomoć u svakodnevnom životu, dok druge žive samostalno.
Prema podacima CDC-a, karakteristike autizma mogu uključivati razlike u socijalnoj komunikaciji, poteškoće u tumačenju društvenih signala, ponavljajuća ponašanja, izrazito fokusirane interese i osjetljivost na podražaje poput zvuka ili svjetla. Znanstvenici su identificirali stotine gena povezanih s autizmom, a struka općenito smatra da stanje proizlazi iz složene kombinacije genetskih i okolišnih utjecaja.
Mnogi zagovornici prava autističnih osoba također naglašavaju da je autizam neurološka različitost, a ne bolest koju treba liječiti. Terminologija koja se koristi za opisivanje autizma i dalje je predmet rasprave u znanstvenim krugovima i zajednici autističnih osoba.
Porast dijagnoza u SAD-u
Broj dijagnoza autizma dramatično je porastao u posljednjih nekoliko desetljeća, iako se istraživači ne slažu oko toga koliko taj porast odražava stvarnu učestalost, a koliko je rezultat promjena u dijagnostici i veće svijesti o poremećaju.
CDC je 2025. izvijestio da je 2022. godine otprilike jedno od 31 djeteta u SAD-u u dobi od 8 godina imalo dijagnozu autizma. Usporedbe radi, u prethodnom izvješću taj je omjer bio 1 naprema 36, dok je 2000., kada je počelo nacionalno praćenje, iznosio otprilike 1 naprema 150.
Kennedy te brojke koristi kao dokaz da čimbenici iz okoliša uzrokuju nagli porast autizma. Međutim, mnogi istraživači tvrde da su prošireni dijagnostički kriteriji, bolji probir, veća svijest roditelja i liječnika te bolji pristup uslugama odigrali ključnu ulogu u većem broju dijagnoza.
Stručnjaci s kojima su razgovarali PolitiFact i PBS kažu da nije dokazano da je ijedan pojedinačni faktor odgovoran za ovaj porast. Umjesto toga, smatraju da kombinacija promjena u dijagnostičkoj praksi i sve boljeg razumijevanja samog stanja objašnjava veći dio tog trenda. Ovo znanstveno neslaganje potaknulo je raspravu o tome kako bi državne agencije trebale odrediti prioritete u financiranju istraživanja autizma.
Fokus studije: Osobine povezane s autizmom
Nova studija djeci nije postavljala dijagnozu poremećaja iz spektra autizma. Znanstvenici su umjesto toga mjerili osobine povezane s autizmom, posebno socijalne poteškoće. Istraživači su se oslonili na standardizirane procjene ponašanja koje su provedene kada su djeca krenula u školu. Evaluacije su se usredotočile na izazove u socijalnoj komunikaciji i ponašanja koja se često ispituju u istraživanjima autizma, a zatim su te rezultate usporedili s razinama izloženosti pesticidima tijekom trudnoće.
Korištenje osobina povezanih s autizmom umjesto formalnih dijagnoza omogućilo je znanstvenicima da ispitaju je li prenatalna izloženost pesticidima povezana s karakteristikama koje se često viđaju kod autističnih osoba na širem uzorku populacije.
Nalazi ne isključuju mogućnost da drugi čimbenici iz okoliša utječu na razvoj mozga. Ipak, oni se pridružuju sve većem broju dokaza koji upućuju na to da niske razine izloženosti pesticidima, s kojima se većina ljudi susreće putem prehrane, vjerojatno ne objašnjavaju porast učestalosti autizma.
Za donositelje odluka i znanstvenike ova će studija vjerojatno postati dio sve intenzivnije rasprave o podrijetlu autizma. Za Kennedyja, koji je pesticide istaknuo kao jednog od potencijalnih okolišnih uzroka, ovi rezultati predstavljaju značajan izazov njegovoj teoriji koja ponovno dobiva na javnoj pozornosti.