Portal faktor.ba objavio je priču o gospođi Jevrić koja je zapravo žrtva administrativnog uređenja BiH, odnosno činjenice da je staž ostvarivala kod različitih nositelja mirovinskog osiguranja. Faktor navodi kako u Federaciji BiH nije imala dovoljno staža za ostvarenje mirovine, dok je u Republici Srpskoj ostvarila 146 maraka. Iz Zavoda za MIO RS-a objasnili su kako je riječ o razmjernoj mirovini utvrđenoj pravomoćnim rješenjem s obzirom na to da je staž ostvaren kod više nositelja mirovinskog osiguranja. U prijevodu, Zavod za MIO RS-a u ovom je slučaju utvrdio razmjerni dio mirovine na osnovi staža i uplaćenih doprinosa ostvarenih u RS-u, dok je dio staža evidentiran kod drugih nositelja mirovinskog osiguranja u Federaciji BiH.
Razmjerne mirovine
Pitanje razmjernih mirovina nešto je na što se obraća malo pozornosti u javnosti iako se značajan dio ljudi nalazi upravo u toj skupini. Osiguranici koji su dio staža stekli u drugim zemljama mogu pokrenuti postupak kako bi ostvarili potvrdu o stažu, a zatim i mirovinu iz druge zemlje, pod uvjetom da postoji sporazum o socijalnom osiguranju s tom državom. Prema još uvijek važećem zakonskom rješenju u Federaciji, pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina mirovinskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života. Visina starosne mirovine određuje se tako što se osobni bodovi osiguranika pomnože s vrijednošću općeg boda na dan ostvarivanja prava.
Međutim, valja navesti kako dio umirovljenika prima tzv. razmjerne mirovine u FBiH koje se odnose na one umirovljenike koji nemaju dovoljno staža u Federaciji BiH te im je za ispunjenje uvjeta za mirovinu potrebno uračunati i staž kod drugih nositelja osiguranja. Među njima postoje i ljudi koji kroz takve razmjerne mirovine primaju iznose koji su manji od minimalnih mirovina u Federaciji BiH. Ipak, pozitivno je što su napravljene određene promjene u kontekstu FBiH i RS-a.
Nedavno su stupile na snagu izmjene zakona koje preciziraju da, u slučaju da je zbirni iznos razmjernih mirovina ostvarenih u skladu sa sporazumom manji od najnižeg iznosa mirovine, korisniku starosne, obiteljske odnosno invalidske mirovine, koji ima priznat mirovinski staž u trajanju od najmanje 12 mjeseci poslije 30. travnja 1992. godine u Federaciji BiH i koji ima prebivalište u Federaciji BiH ili Distriktu Brčko Bosne i Hercegovine, odnosno koji ima status povratnika u Republiku Srpsku, pripada i razlika od zbirnog iznosa razmjernih mirovina do iznosa najniže mirovine.
Što donosi novi zakon
A kada govorimo o minimalnim mirovinama u Federaciji BiH, izmjene Zakona o MIO donose određene promjene te uvode svojevrsne razrede, ovisno o godinama staža. Odmah u startu treba kazati kako će svi oni umirovljenici koji su ostvarili mirovinu po starom zakonu i dalje imati iste ili uvećane iznose minimalnih mirovina, a koji bi u ovoj godini porasli na 700 maraka. Međutim, kod onih koji će tek ići u mirovinu, prema novom zakonskom rješenju, postojat će razlike u iznosu minimalnih mirovina, ovisno o godinama staža. Tako će oni s manje od 20 godina mirovinskog staža imati mirovinu koja ne može biti manja od 60 posto prosječne mirovine, dok za 20 godina mirovinskog staža i više, a manje od 25 godina, mirovine ne smiju biti niže od 65 posto prosječne. U kategoriji od 25 do 30 godina staža mirovina ne može biti niža od 70 posto prosječne, a staž od 30 do 35 posto osigurat će mirovinu koja ne može biti niža od 75 posto prosječne. Kada je riječ o stažu od 35 do 40 godina, mirovina ne smije biti niža od 85 posto prosječne, dok za staž od 40 godina i više mirovina ne može biti niža od 95 posto prosječne. Novo zakonsko rješenje također donosi i novu formulu za izračun rasta mirovina po stopi koja predstavlja zbroj 60 posto stope rasta odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i 40 posto rasta, odnosno smanjenja bruto plaće, ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena veća od stope promjene bruto plaće ili jednaka toj stopi. Nadalje, ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena manja od stope promjene bruto plaće, onda će rast plaće u formuli sudjelovati sa 60 posto, a potrošačke cijene s 40 posto. Takvo što u praksi znači da će minimalne mirovine rasti brže i više, a kada govorimo o onima koje su ostvarene po starom zakonu, one će u ovoj godini dosegnuti iznos od 700 maraka. Kod onih koji će se tek umiroviti po novom zakonu, iznos će ovisiti o već spomenutim razredima.
Usvajanjem izmjena Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, branitelji u Federaciji BiH također će imati veće mirovine. Izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju u Federaciji Bosne i Hercegovine ne umanjuju prava braniteljske populacije niti ih izuzimaju iz zaštite najniže i zajamčene mirovine, naprotiv, predložena zakonska rješenja zadržavaju i dodatno jačaju zaštitu branitelja. Istodobno, važno je naglasiti da je Vlada Federacije BiH na istoj sjednici na kojoj je utvrdila izmjene Zakona o MIO, na inicijativu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, a na prijedlog nadležnog braniteljskog ministarstva, utvrdila izmjene tri propisa o povoljnijem umirovljenju branitelja. Tim izmjenama zadržava se dosadašnji najniži iznos mirovine za braniteljsku populaciju, koji će se, u skladu sa Zakonom o MIO, dalje usklađivati i povećavati te bi u 2026. godini minimalna braniteljska mirovina trebala iznositi oko 700 KM.