Ravnatelj Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović najavio je u srijedu promjene u državnoj maturi u korist učenika, unaprjeđenje standardizacije ispita državne mature te unaprjeđenje ispita državne mature iz Hrvatskoga jezika.
Filipović je istaknuo kako se promjene u korist učenika sastoje od toga što se više neće poništavati ispiti potpisani punim imenom i prezimenom. Ublažavaju se i sankcije za posjedovanje ili korištenje mobitela tijekom provedbe državne mature pa će sada poništavati samo ispit koji se piše, umjesto dosadašnjega poništavanja svih ispita, bilo onih koji su pisani, bilo onih koje je trebalo pisati.
Kao unaprjeđenje standardizacije ispita državne mature Filipović je naveo da su umjesto devet pragova prolaznosti školske godine 2023./2024. sada uvedena samo dva te su ujednačeni postotci riješenosti ispita za ocjene dobar, vrlo dobar i odličan.
Najavio je kako će umjesto objave pragova prolaznosti dan prije objave privremenih rezultata, pragovi prolaznosti objavljivati 30. rujna, dakle, osam mjeseci prije početka pisanja ispita državne mature na prvome roku.
Istaknuo je kako se unaprjeđenje ispita državne mature iz Hrvatskoga jezika sastoji od uvođenja jedinstvenoga ispita, a vraćena je i odredba po kojoj je, da bi se položio ispit iz Hrvatskoga jezika, potrebno zadovoljiti prag prolaznosti na eseju od 26,67 posto.
Učenik će birati - pisati interpretacijski ili esej na zadanu temu
U sklopu ispita državne mature iz Hrvatskoga jezika, uz postojeći interpretacijski školski esej na temelju obvezatnoga književnog djela uvodimo alternativu, rekao je Filipović i dodao kako će sad kandidati moći birati žele li pisati interpretacijski školski esej ili školski esej na zadanu temu.
Provedbu novih pravila najavio je u školskoj godini 2027./2028., a probnu provedbu školskoga eseja na zadanu temu u trećim razredima srednjih škola 15. veljače 2027.
Viša savjetnica i predmetna koordinatorica za Hrvatski jezik Korana Svilar istaknula je kako esej treba imati najmanje 440 riječi uz moguće odstupanje od 10 posto.
Dodala je kako se esej vrednuje s obzirom na četiri sastavnice koje proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda za školski esej na zadanu temu - ostvarenost teme, argumentacija, jezična točnost, povezanost teksta.
Naglasila je kako se esej neće vrednovati ako je zadatak neispunjen, ako esej nema dovoljan broj riječi, ako je napisan potpuno nečitkim rukopisom i ako je napisan velikim tiskanim slovima.
Članica stručne radne skupine za Hrvatski jezik Sunčica Podoreški napomenula je kako se školski esej na zadanu temu sastoji od uvoda, razrade teme, argumentiranja oblikovana u zasebne odlomke te zaključka.