Američka tvrtka Argent LNG i Vlada Albanije napravili su prvi korak prema razvoju velikog LNG terminala koji bi mogao postati nova točka za opskrbu plinom zemalja zapadnog Balkana i jugoistočne Europe.
Dvije strane potpisale su neobvezujući memorandum o razumijevanju kako bi zajednički razmotrile razvoj kopnenog terminala za skladištenje i ponovno uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina na albanskoj obali, piše BiznisInfo.ba.
Planirani kapacitet terminala bio bi do pet milijuna tona LNG-a godišnje, što pokazuje da projekt nije osmišljen samo za potrebe Albanije. Naprotiv, Argent LNG navodi da bi mu glavna svrha bila opskrba tržišta zapadnog Balkana i jugoistočne Europe.
To bi ovom dijelu kontinenta dalo još jednu veliku ulaznu točku za LNG, tj. plin koji može stići tankerima iz različitih dijelova svijeta, uključujući Sjedinjene Američke Države. Projekt je još uvijek u ranoj fazi. Vrijednost investicije niti datum početka izgradnje nisu objavljeni, a memorandum ne predstavlja konačnu odluku o provedbi. Terminal bi se nalazio u gradu Vlori.
Zašto je projekt važan za Balkan
Važnost ovog projekta posebno je vidljiva kada se pogleda postojeća plinska infrastruktura u regiji. LNG terminal na hrvatskom otoku Krku trenutno je jedna od ključnih točaka za isporuku LNG-a u ovaj dio Europe. Nakon nedavnog povećanja kapaciteta, terminal može ponovno uplinjavati do 6,1 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje.
Međutim, Krk nije namijenjen samo hrvatskom tržištu. I druge zemlje u srednjoj i jugoistočnoj Europi računaju na njegove kapacitete, zbog čega će razvoj dodatnih LNG terminala i plinskih ruta biti važan za buduću sigurnost opskrbe.
Tu albanski projekt dobiva regionalni značaj. Umjesto oslanjanja na jednu veliku LNG točku na sjeverozapadu regije, zapadni Balkan mogao bi dobiti još jednu na svom jugu.
Argent LNG navodi da bi se albanski terminal mogao spojiti na Transjadranski plinovod TAP, planirani Jonsko-jadranski plinovod IAP i plinski koridor Fier-Vlora. IAP je posebno zanimljiv, jer se radi o projektu koji bi trebao povezati Albaniju s Hrvatskom preko Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Plinovod kroz Bosnu i Hercegovinu
Jonsko-jadranski plinovod jedan je od dugo planiranih velikih energetskih projekata na zapadnom Balkanu. Prema trenutnim planovima, plinovod bi povezao albanski Fier s hrvatskim plinskim sustavom, prolazeći kroz Crnu Goru i teritorij Bosne i Hercegovine.
Projekt je zamišljen kao veza s plinovodom TAP, koji već transportira plin iz Azerbajdžana preko Grčke i Albanije do Italije. Međutim, ako se u Albaniji izgradi novi LNG terminal, ista regionalna infrastruktura mogla bi dobiti još jednu funkciju – transport LNG-a, koji bi tankerima stizao na albansku obalu i, nakon regasifikacije, bio poslan na tržišta dalje na sjever.
Bosna i Hercegovina trenutno računa na Krk
Podsjetimo, Bosna i Hercegovina planira projekt Južne plinske interkonekcije, koji bi je trebao povezati s hrvatskim plinskim sustavom i tako dobiti pristup plinu koji, između ostalog, stiže putem LNG terminala na Krku.
Planirana ruta s hrvatske strane ide od Splita do Imotskog, odakle bi plinovod ušao u Bosnu i Hercegovinu kod Posušja. Mreža bi se zatim razvijala prema Hercegovini i središnjoj Bosni te bi se dalje povezivala s postojećim i budućim plinskim sustavom prema Sarajevu, Tuzli i drugim dijelovima zemlje.
Južna interkonekcija posebno je važna za Bosnu i Hercegovinu jer zemlja trenutno praktički ovisi o jednoj ruti za uvoz prirodnog plina. Spajanje s Hrvatskom trebalo bi otvoriti alternativnu rutu i omogućiti pristup LNG-u s Krka.
Albanija bi otvorila još jednu rutu
Albanski terminal, međutim, otvara mogućnost potpuno novog scenarija. Da bi plin iz terminala u Albaniji stigao do Bosne i Hercegovine, potrebno je izgraditi nedostajuću regionalnu plinsku infrastrukturu prema sjeveru. Planirani Jonsko-jadranski plinovod jedan je od projekata koji bi to mogao omogućiti.
U tom slučaju, Bosna i Hercegovina bi dugoročno mogla imati pristup plinu s dvije različite LNG rute – preko Hrvatske i Krka sa sjeverozapada te preko Albanije i regionalne mreže s juga. To je posebno važno jer se ne samo Bosnja i Hercegovina, već i niz drugih zemalja u ovom dijelu Europe oslanjaju na kapacitete Krka.
Novi veliki LNG terminal na albanskoj obali stoga se ne bi trebao promatrati isključivo kao albanski energetski projekt. Ako se provede zajedno s planiranim plinovodima, mogao bi značajno promijeniti način opskrbe cijelog zapadnog Balkana plinom.
Razvoj velikog izvoznog terminala
Američka tvrtka Argent LNG, koja stoji iza projekta, također razvija veliki izvozni LNG terminal u Port Fourchonu u Louisiani s kapacitetom od 25 milijuna tona godišnje. Prve isporuke iz tog projekta planirane su za 2030. godinu, piše Biznisinfo.
Američke institucije Američka agencija za trgovinu i razvoj (U.S. Trade and Development Agency), Korporacija za financiranje razvoja (Development Finance Corporation) i Izvozno-uvozna banka (Export-Import Bank) također se spominju kao potencijalni sudionici u financiranju albanskog terminala.
Zasad je, međutim, ovo početna faza. Argent LNG i Albanija još nisu procijenili lokaciju.