“Očekujemo više posla i financijsku stabilnost, ali stabilnost u svakom drugom smislu.” To je bio odgovor jednog sugovornika, koji je u počecima pandemije Bosnu i Hercegovinu zamijenio Njemačkom, na pitanje vezano uz odluku njemačke vlade o investicijama vrijednima milijarde eura. Zbog toga će Njemačka morati uzeti nove kredite.
Standardiziran postupak
- Sve to treba organizirati, a za provedbu tih mjera odgovorna je malo poznata savezna agencija - Finanzagentur GmbH, sa sjedištem u Frankfurtu na Majni. Ona će u nadolazećim godinama imati znatno više posla, i to zahvaljujući saveznom paketu pomoći u vrijednosti više milijardi, jednom od središnjih projekata nove demokršćansko-socijaldemokratske vlade Friedricha Merza - piše DW u svom tekstu. Krediti pak neće biti klasični, već će se do novca doći preko državnih obveznica. - Samo institucionalni ulagači mogu izravno putem agencije za financije sudjelovati u dražbi državnih obveznica, i to s najmanje milijun eura. U načelu, svaka kreditna institucija ili tvrtka može se prijaviti kod Savezne agencije za financije. No, mora imati sjedište u Europskoj uniji ili Europskom gospodarskom prostoru. Dakle, u zemljama EU-a, Lihtenštajnu, Islandu, Norveškoj ili Švicarskoj - kaže Arthur Brunner, burzovni mešetar u banci ICF. Kombinacija je puno, ali je u biti sve jednostavno. - Privatne osobe od 2013. više ne mogu izravno kupovati državne obveznice putem agencije za financije. No, i dalje mogu kupovati i prodavati državne obveznice na burzama. Savezne obveznice izdaju se tjedno, ovisno o ponudi i potražnji. Agencija za financije pritom se nada što nižim troškovima kamata za saveznu vladu. Naravno, institucionalni ponuditelji žele što više kamate na svoje obveznice. Dogovor se postiže putem aukcijskog postupka, koji nije javan.
Postupak je standardiziran i odvija se putem elektroničkog sustava za nadmetanje. Sustav vodi Njemačka središnja banka. Članovi grupe tamo unose svoje ponude, odnosno, unose ih u sustav. Agencija za financije zatim dodjeljuje obveznice za ponuđene iznose u vrlo kratkom roku - ističe Brunner. DW piše da su dugi niz godina kamate za njemačku vladu, zahvaljujući intervencijama Središnje banke, bile iznimno niske. Od kraja 2019. do 2022. kamate su čak bile negativne. Ulagači su tada bili spremni odreći se kamata u zamjenu za relativno sigurnu investiciju. Trenutačno, zbog nesigurne američke carinske politike, sve više kapitala ulazi u europske i njemačke državne obveznice. Podsjetimo, njemački Bundestag u ožujku je odobrio promjenu Ustava koja omogućuje nova zaduženja za potrebe reformskog paketa buduće vlade za financiranje obrane i gospodarstva u visini od gotovo tisuću milijardi eura. Da, dobro ste pročitali. Friedrich Merz, netom što je postao kancelar, sljedećim riječima pozvao je zastupnike da izglasaju ovu odluku. - Svi zastupnici mogu mirne savjesti glasati za promjenu Ustava. Riječ se o velikoj mjenici za budućnost naše zemlje, a time i budućnost nastupajućih generacija - kazao je.
Također, novac za obranu potreban je da se Njemačka obrani i od Rusije, a Merz je tada istaknuo da zemlja koja je napala Ukrajinu vodi rat i protiv Njemačke, spomenuvši kibernetičke napade i slično. Nedugo potom i njemački Bundesrat potvrdio je odluku Bundestaga o ukidanju tzv. kočnice duga. Njemačka će morati potaknuti rast gospodarstva u pravom smislu riječi. Analitičar Charles Seville istaknuo je da projekcije Europske komisije pokazuju da se radno sposobno stanovništvo Njemačke neće povećavati u sljedećih pet godina, stoga će Njemačka morati natjerati svoje radno aktivno stanovništvo da radi više sati i povećati sudjelovanje starijih i žena. Dio ekonomista je optimističan oko Merzova plana. - Umjereno sam optimističan, dijelom zato što Njemačka ima fiskalni prostor, za razliku od većine zapadnih gospodarstava. Ako većina tog novca ode u industrijsku politiku i infrastrukturu, onda ne vidim zašto se ne bismo mogli vratiti umjerenom rastu - kazao je Sander Tordoir, glavni ekonomist u Centru za europske reforme. Kaže i da zemlja već dugo dobro razumije koji su joj problemi, ali sustav nije imao kapacitet suočiti se s njima izravno. Mnogi se nadaju da je to sada moguće. Opet ćemo se vratiti na sugovornika iz BiH s početka teksta koji je na početku pandemije otišao u Njemačku.
Vremena za sve
- Iskreno, da sam znao što će se događati, nisam siguran da bih baš tada bio otišao, ali s druge strane, nije mi žao. Radio sam cijelo vrijeme, u posljednje dvije godine imam i mini job. Šaljem novac svojima kući, a imam dovoljno i ovdje za normalan život. Pa ako želite, ima se vremena i izići negdje te s društvom sjesti u kafić i porazgovarati, bez razmišljanja o tome hoće li biti dovoljno novca idućih dana ili tjedana. Prednost Njemačke je u tome da, i kada je najgore, ne pada u letargiju, već se traže rješenja. Prošli kancelar Scholz nije znao donijeti rješenje i narod ga je brzo kaznio na izborima te dao priliku drugom čovjeku da ponudi rješenje za ovu krizu. Smatram da Merz zna što radi i da ćemo jako brzo i ovdje prodisati - ističe. Naravno, i Njemačka ovisi o geopolitičkoj situaciji, ali ako se kriza na toj svjetskoj razini ne bude produbljivala, za radnike u ovoj zemlji trebalo bi biti sve bolje.