Naslov koji se ovih dana pojavio u njemačkim medijima “Većina Nijemaca ne planira zimski odmor” najbolje oslikava trenutačno stanje najvećeg europskog gospodarstva. Prema istraživanju portala YouGov, koje je naručila novinska agencija dpa, samo 16 posto Nijemaca planira zimski odmor, dok čak 81 posto njih nema nikakve konkretne planove. Ostatak ispitanika još je neodlučan.
Alarmantne procjene
I oni koji će ipak putovati, jasno poručuju - trošit će znatno manje nego prethodnih godina, posebno na restorane, izlaske i dodatne sadržaje. Sve to potvrđuje da se ekonomska kriza u Njemačkoj produbljuje i da njezine posljedice sve snažnije osjećaju obični građani. - Na poslu uvijek kažem da sam bila na godišnjem odmoru i zimovanju u Hercegovini. Dođem za Božić i Novu godinu, lijepo se provedem, a onda se vratim u radnu rutinu - kaže nam kroz smijeh Antonija, koja već godinama radi u Njemačkoj. No, iza smijeha krije se realnost jer opet, ona ima gdje otići, odmoriti se i pobjeći od svakodnevice koja nije bajkovita kao nekad, a za brojne koji su stalno u Njemačkoj luksuzna putovanja i skijanja postala su nedostižna. Da stanje nije nimalo bezazleno, potvrđuju i službeni statistički podaci. Njemački sudovi zaprimili su u prosincu 2025. godine čak 15,2 posto više zahtjeva za pokretanje stečajnih postupaka nego u istom mjesecu 2024. godine, pokazali su preliminarni podaci Saveznog statističkog ureda. Već u studenome rast zahtjeva iznosio je 5,7 posto, a u listopadu 6,5 posto. Statističari pritom napominju kako se u izračun uključuju samo slučajevi u kojima je stečajni sud već donio prvu odluku. Iako službeni podaci za cijelu 2025. godinu još nisu objavljeni, procjene su alarmantne. Istraživači Leibnizova instituta za ekonomska istraživanja u Halleu (IWH) procijenili su da su tijekom prošle godine zahtjev za stečaj podnijela čak 17.604 poduzeća, što je najveći broj u posljednjih 20 godina. Zabrinjavajuće je i to što je taj broj viši nego u jeku globalne financijske krize 2009. godine, kada je bila oko pet posto niža.
Prema tumačenju stručnjaka IWH-a, val stečajeva posljedica je dugotrajnih učinaka pandemije koronavirusa, restriktivne politike kamatnih stopa, ali i općeg slabljenja njemačkog gospodarstva. Poduzeća, objašnjavaju, obično podnose zahtjev za stečaj nekoliko mjeseci prije nego što sud donese konačnu presudu. Tako su sudovi u listopadu, prema konačnim podacima, registrirali 2108 stečajeva pravnih osoba, što je 4,8 posto više nego u istom mjesecu 2023. godine.
Ukupna potraživanja vjerovnika u listopadu iznosila su 2,6 milijardi eura, znatno manje nego u listopadu 2023., kada su dosegnula 3,8 milijardi eura. Statističari objašnjavaju da je tada stečaj zatražio veći broj gospodarski značajnijih poduzeća, zbog čega je iznos bio viši unatoč manjem broju slučajeva. Najviše stečajeva zabilježeno je u sektorima prometa, skladištenja i ugostiteljstva - granama koje su i ranije bile posebno osjetljive na poremećaje na tržištu. Stručnjaci upozoravaju da se njemačko gospodarstvo teško prilagođava dubokim strukturnim promjenama. - Njemačko gospodarstvo jako se sporo i uz velike troškove prilagođava strukturnoj promjeni kroz inovacije i nove poslovne modele - upozorio je Timo Wollmershaeuser, voditelj prognoza u institutu Ifo.
Pesimizam instituta
U Institutu Ifo ističu kako će ekspanzivna fiskalna politika donijeti određene poticaje, ali znatno slabije nego što se ranije očekivalo. - Razočaravajuće je što za 2026. godinu ne možemo očekivati rast veći od jedan posto, iako se savezna vlada snažno zadužuje i planira povećati ulaganja u infrastrukturu i obranu - zaključuju u tom institutu. Sličan pesimizam dijeli i Leibnizov institut RWI, koji je prognozu rasta njemačkog gospodarstva za 2026. godinu snizio na tek 0,1 posto. - Što se dulje bude odgađalo uvođenje poticaja i provedba temeljitih reformi, to će šteta za njemačko gospodarstvo biti veća - upozorio je glavni ekonomist RWI-ja Torsten Schmidt. Sve je više onih koji strahuju da Njemačka ulazi u razdoblje dugotrajnije stagnacije, čije će posljedice osjetiti ne samo njezini građani nego i ostatak Europe, snažno povezan s njemačkim tržištem. Odustajanje od zimovanja možda je tek simboličan detalj, ali iza njega stoji mnogo ozbiljnija priča o neizvjesnosti, rastu troškova i strahu od onoga što dolazi.