Prethodnih godina rijetko se moglo čuti da se zmije pojave u rujnu. Međutim, u selu Šahmani kod Donjeg Vakufa u drugoj polovini listopada na jednom mjestu Jusuf Malkić je našao i uspio ubiti čak 52 zmije.
- Bilo ih je svukuda. Jednostavno da čovjek nepovjeruje odakle izlaze. Kada smo čistili prostor stare i napuštene kuće, vidjeli smo veći broj zmija. Najviše ih bilo ispod stepenica. Visoke temperature u listopadu izmamile su ih iz njihovih gnijezda. Nisu bile sve velike, bilo ih je dosta manjih. Na kraju, kada sam brojao, bile su čak 52. Najviše ih je bilo ispod stepenica. Ovo je područje bilo specifično za zmije bjelice. U neposrednoj blizini protiče potok, ljudi su manje tu navraćali, što je za zmije pravo mjesto, ispričao je Jusuf Malkić za Bug.ba.
Dr. vet. Ajdin Bašić, direktor Veterinarske stanice Bugojno, kazao je da se radi o zmiji bjelici, točnije Eskulapova zmija (Zamenislongissimus), koja je neotrovnica.
- Potiče iz roda guževa. Odrasli su u prosjeku dugi oko 140-180 cm. Glavnu prehranu čine im miševi i štakori, ponekad i gušteri. Žive otprilike 25-30 godina u divljini. Zanimljivo je da po ljetnim vrućinama odrasla bjelica svaki treći dan ulovi jednog miša, a plijen obično davi. Važno je naglasiti da zmije u ekosustavima imaju vrlo važnu ulogu u kontroli, veličini populacije sitnih sisara kao što su miševi voluharice itd., kaže dr. Bašić.
- Pretjerano velike populacije sitnih sisara ne samo što uzrokuju štetu prirodnih dobara (usjeva) nego djeluju i kao podloga za širenje mnogih bolesti od kojih su neke za ljude čak smrtonosne, kao što je mišja groznica. Poznato je da se iza epidemije kuge, bolest najbrže širila u gradovima, gdje nije bilo zmija da održavaju prirodnu ravnotežu, smanjuju broj glodavaca. Na seoskim područjima bolest se širi vrlo sporo ili se uopće ne pojavljuje jer su zmije i drugi predatori kontrolirale brojnost glodavaca, kaže dr. Bašić.