Ovogodišnji prinosi travne, odnosno zelene biljne mase prirodnih i umjetnih livada na području Istočne Hercegovine prilično su niski, na pojedinim parcelama i upola manji u odnosu na prethodnih nekoliko godina, javlja Poljoprivredna savjetodavna služba Republike Srpske.
Radovi na prikupljanju voluminozne stočne hrane i dalje traju, a prema ocjeni Darka Markovića, savjetodavca u PSSRS, prinosi sijena ove sezone nisu drastično loši, imajući u vidu da su oni u protekle dvije godine bili ekstremno visoki.
– Biljke su zbog nedostatka vlage u tlu relativno rano ušle u fazu klasanja i otvrdnjavanja, odnosno u fiziološku fazu zrenja, što je rezultiralo ne samo manjim količinama sakupljenog sijena, već i njegovom lošijom hranjivom vrijednošću – pojasnio je Marković.
Pad prinosa zelene biljne mase je, kako dodaje, najizraženiji u višim dijelovima ove regije, jer su brdska tla dosta plića i posnija, pa samim time imaju slabiji kapacitet za skladištenje vode. Pojašnjava kako vlaga iz skromnih proljetnih kiša nije stigla da se zadrži u zoni korijenskog sustava, pa je trava prerano stala s rastom, a jedan dio je i uvenuo prije nego što je uopće formirao neku ozbiljniju masu.
Situacija je, ističe, dosta povoljnija na području samih polja, kao i u dolinama i uvalama, odnosno onim površinama koje su tijekom jeseni tretirane stajnjakom.
Činjenica je da dublja i plodnija tla prirodno bolje zadržavaju vlagu i hranjive tvari, a sam stajnjak se pokazao kao bitan čimbenik u borbi protiv suše, jer on značajno popravlja strukturu tla u smislu da ona akumuliraju i zadržavaju i do nekoliko puta više vlage od onih koja nisu nagnojena, navodi Marković za Agroklub.
Cijenu baliranog sijena određuje zakon ponude i potražnje. Za razliku od prethodnih godina, kada su mnogi poljoprivrednici bili primorani prodavati sijeno u bescijenje kako bi oslobodili prostor za novi otkos, ove sezone situacija je potpuno drugačija. Potražnja znatno nadmašuje ponudu, što definira i višu cijenu bala.
Savjetodavac ističe i kako je nezahvalno govoriti o jedinstvenoj cijeni sijena na tržištu, s obzirom na to da je to individualna računica svakog proizvođača i ovisi o više čimbenika kao što su: kvaliteta sijena, veličina, odnosno težina bale, ali i putna komunikacija, tj. pristupačnost imanju na kojemu se bale nalaze.
– Ipak, uzimajući u obzir sve troškove koji prate ovu vrstu poljoprivrednih radova, kao i dosta manje prinose sijena, jasna matematika pokazuje da nije realno očekivati da cijena bude ispod 4 do 5 KM po jednoj bali, prosječne težine od 15 do 20 kilograma – ocjenjuje Marković, dodajući da svaka cijena ispod ove granice ne pokriva ni osnovne troškove proizvodnje i truda, s tim da je cijena vakuumiranih rolo bala mnogo veća, s obzirom na to da je i njihova proizvodnja skuplja i zahtjevnija.