Sastanci u Bruxellesu

Nema dogovora, ali EU ističe da se mora izmijeniti Izborni zakon do održavanja izbora

Nema dogovora, ali EU ističe da se mora izmijeniti Izborni zakon do održavanja izbora
02.02.2018.
u 07:00
Pogledaj originalni članak

Posve različita gledanja na izmjene izbornog zakonodavstva s kojima su članovi BiH Predsjedništva Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Mlade Ivanić u srijedu stigli na razgovore u Bruxelles, najprije sa šefom Europske pučke stranke (EPP) Josephom Daulom, a nakon toga i s visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Federicom Mogherini, nisu se promijenila zbog čega bi nakon općih izbora na jesen moglo doći do potpune blokade ove države i jačanja napetosti između Hrvata i Bošnjaka. Srpski član Predsjedništva Ivanić na sastancima se uglavnom ponašao kao promatrač jer se radi o hrvatsko-bošnjačkom prijeporu iz FBiH, Čović i Izetbegović su u razgovorima iznosili udaljena stajališta koja i puno ozbiljniji format sastanka, s predloženim rješenjima na stolu, ali i mehanizama eventualnog zavrtanja ruke, teško bi uspio približiti.

Sužen prostor

Koliko je složeno i teško ovo pitanje, koje su suštini konačno treba utvrditi hoće li se BiH kretati putem priznavanja političkih identiteta triju naroda ili pak unitarizmu i dominaciji većine (Bošnjaci čine iznad 50 posto), govori i to da su u gotovo sličnom formatu Čović, Dodik, Ivanić s još nekoliko političara 2013. nakon presude Sejdić-Finci u Strasbourgu o diskriminaciji manjina potpisali dokument s tadašnjim povjerenikom za proširenje Stefanom Fueleom ‘da jedan narod ne smije drugom narodu birati političke predstavnike’, te da će se omogućiti kandidiranje manjina za vodeće pozicije. Predsjedavajući Čović tražio je da se Izborni zakon mijenja u paketu za Predsjedništvo i Dom naroda. 
 “Spremni smo prihvatiti bilo koji i bilo čiji prijedlog reforme i Izbornog zakona BiH i Ustava BiH koji

integralno rješava i pitanje provedbe odluke Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić i provedbe odluka Europskog suda ukoliko je podržava načela konstitutivnosti i jednakopravnosti konstitutivnih naroda”, rekao je Čović. Visoka predstavnica Mogherini naglasila je da se političke stranke u BiH moraju pozabaviti izbornom reformom bez kašnjenja kako bi se osiguralo održavanje i provedba općih izbora po međunarodnim standardima. 
Izetbegović je pak jučer izjavio da ne pristaje na izmjenu Izbornog zakona o biranju članova Predsjedništva, te da SDA ne može sama od bošnjačkih stranaka prihvatiti izmjene zakona. Za vrijeme sastanka, kako doznajemo, istaknuo je u više navrata da Hrvati nisu ugroženi i da im je ‘bošnjačka politika sve dala’, te je zatražio primjenu presude Sejdić-Finci 
“Vrlo je sužen prostor za neko rješenje. Razgovara se, prije svega, samo o Domu naroda, mada gospodin Čović insistira da se tome priključi problem izbora članova Predsjedništva. Ali neće se o tome govoriti ovdje u Briselu, nego samo o Domu naroda, odnosno implementaciji presude Ljubić i to je veoma uzak prostor. Ne možete vi sa 17 predstavnika, od čega će devet ili deset biti iz županija, riješiti valjano presudu Ustavnog suda”, ocijenio je predsjednik SDA.

Europska budućnost

Prijepor o izbornom zakonodavstvu u BiH je višestruk, rezultat je diskriminirajućih rješenja iz Daytona, ali i još težeg narušavanja i izmjena toga sporazuma od strane međunarodnih upravitelja na štetu Hrvata i u izravnu korist brojnijih Bošnjaka. Uz institucije koje se biraju po građanskom modelu, puzajućim izmjenama Daytonskog sporazuma je omogućeno da brojniji Bošnjaci preglasavaju Hrvate čak i u nacionalno koncipirane institucije poput Predsjedništva BiH i Doma naroda koje su rezultat teških dogovora o prekidu rata i uspostavljanju balansa Hrvata, Bošnjaka i Srba. Neizmjena Izbornog zakona dodatno bi zakomplicirala odnose u BiH, a što bi imalo negativnog utjecaja i na europsku budućnost zemlje upravo u trenutku kada EU dizajnira novi pristup prema zapadnom Balkanu.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.