Nastojeći zadržati sezonce i nakon ljeta, brojni poslodavci na obali, a posebno u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sloveniji, radnike ostavljaju na minimalcu čak i u mjesecima koje provedu kod kuće.
Poslodavci i sindikalisti kažu da je posljednjih godina sve više sezonskih radnika koji ostaju u radnom odnosu tijekom cijele godine, jer ih poslodavci i izvan sezone zadržavaju na minimalnoj plaći kako bi izbjegli potragu za novim radnicima.
Odlazak radnika na sezonu pustoši sektor ugostiteljstva i turizma u BiH svake godine već u travnju i svibnju, kada tisuće radnika daju otkaze i odlaze na obalu kako bi obavili potrebne pripreme za početak sezone.
Predsjednik Udruge poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske „Horeca” Dalibor Šajić kaže za Capital da se često događa da poslodavci ostave radnike na minimalcu u mjesecima izvan sezone, ali i da se turistička sezona produžuje, pa poslodavci nastoje privući goste i u mjesecima kada nema kupanja i masovnih godišnjih odmora.
„Mnogi ljudi žele sigurnost i da im se uplaćuju doprinosi čak i kada nisu na sezoni. To im je glavni motiv pristati na minimalac u Hrvatskoj i Sloveniji, kako bi ostali u radnom odnosu. Zanimljivo je da vrlo često, u mjesecima kada tamo ne rade, kod kuće rade na dnevnicu na svadbama i svečanostima. Nakon toga se vrate na sezonu, nastave raditi i još vrbuju nove radnike”, kaže Šajić.
Pojedini poslodavci nude i predujmove
Predsjednik Sindikata trgovine, turizma, ugostiteljstva, usluga, poljoprivrede i prehrambene industrije Republike Srpske Velimir Rudić kaže da, osim zadržavanja sezonskih radnika na minimalcu, pojedini poslodavci daju i predujmove (avanse) za buduću suradnju.
Kaže da pojedini poslodavci radnicima na kraju sezone daju predujam dovoljan da premoste razdoblje do sljedeće sezone, jer računaju da će im se vratiti.
„Poznajem radnika koji odlazi u svibnju na otok Vis i radi do listopada. Tamo se okuplja elita i dolazi mnogo turista brodovima i jedrilicama. Poslodavac čini sve kako bi ga zadržao i on više nije sezonski radnik, nego stalno zaposleni“, kaže Rudić.
Rudić dodaje da Hrvatska i druge države na Jadranu zbog velike potrebe u turizmu imaju ogromne kvote za zapošljavanje radnika iz inozemstva, ali da je neozbiljno nagađati koliko je uistinu radnika otišlo raditi u te države jer se nitko ne bavi preciznim bilježenjem tih podataka.
Razlika u plaćama jasno pokazuje zašto su poslovi na obali toliko privlačni radnicima iz BiH.
U pravilu, radnici na obali mogu za nekoliko mjeseci zaraditi više nego za cijelu godinu ovdje, a poslodavci im nude smještaj, hranu te snose troškove izrade radnih dozvola.
Kolike su razlike u plaćama
Za to vrijeme, plaće ugostiteljskih radnika u BiH jednostavno im ne mogu konkurirati, jer se kreću od 1.400 do 1.500 KM. Nešto više zarađuju profesionalni kuhari.
Na početku ovogodišnje sezone ponuđene zarade bile su najmanje dvostruko veće nego u BiH.
Tako su, na primjer, kuharu i pizza-majstoru zarade počinjale od 3.500 KM, a rasle su čak i do 6.000 KM. Dio njih od poslodavaca dobiva i postotak od zarade, pa je zbroj na kraju dobre sezone daleko viši.
Prodajni agent za izlete u Hrvatskoj može u startu zaraditi 1.500 KM i to samo raste, dok roštilj-majstor u prosjeku dobiva od 3.000 do 4.000 KM. Plaće konobara razlikuju se ovisno o lokaciji, složenosti posla i veličini objekta u kojem rade, pa mogu zaraditi od 2.800 KM do 4.500 KM. Slično je i sa sobaricama, recepcionarim i drugim poslovima.
Osim ugostiteljskih radnika, u susjedne zemlje odlazi i velik broj radnika iz područja graditeljstva.
Predsjednica Sindikata radnika graditeljstva i stambeno-komunalnih djelatnosti RS Dragana Vrabičić kaže da je od tih poslodavaca ipak pošteno što osiguravaju da radnici tijekom zime i mjeseci izvan sezone ostvare kakvu-takvu plaću.
„To je svakako mnogo više nego što mogu zaraditi kod nas. Ti su ljudi onda prijavljeni, pa makar i na najnižu plaću, imaju osiguranje, a poslodavac ih čuva. Puno je to bolje nego kada rade osam do deset sati na minimalcu cijele godine, zar ne? Ipak, to znači da mi ostajemo bez tih radnika trajno, ne samo za sezonu. Ako su tamo prijavljeni, kod nas mogu raditi samo na crno u mjesecima izvan sezone. Za to vrijeme naši poslodavci ne poduzimaju ništa kako bi zadržali radnike“, kaže Vrabičić.
Napominje kako nema sumnje da inozemni poslodavci to rade isključivo iz vlastitog interesa kako bi zadržali dobre radnike, što je za nas kao društvo daleko opasnije jer nam odvlači najzdraviju radnu snagu.
Inače, Hrvatska je ove godine izdala više od 94.000 dozvola za rad stranim radnicima, a najveći se broj odnosio na državljane BiH, i to u području ugostiteljstva, turizma i graditeljstva.