Istraživanje zlata i drugih vrijednih metala u općinama Jezero i Mrkonjić Grad u Bosni i Hercegovini ponovno je privuklo pozornost međunarodne investicijske zajednice, nakon što su predstavljeni rezultati koji ukazuju na značajan geološki potencijal ovog područja.
Iza istraživanja stoji australska tvrtka Yugo Metals, ranije Lykos Metals, čiji je najveći pojedinačni dioničar Miloš Bošnjaković, jedna od osoba koje su svojevremeno pokrenule veliki rudarski projekt u Varešu, piše BiznisInfo.ba.
Riječ je o projektu Golden Hills, koji uključuje istraživanje zlata, srebra, bakra i antimona na području Sinjakova i Jezera. Posebno su zanimljivi rezultati bušenja koji su potvrdili prisutnost zlata, ali i potencijal antimona, metala koji sve više dolazi u fokus europske industrije zbog svog industrijskog i strateškog značaja.
Pronađene visoke koncentracije zlata
Prema rezultatima koje je objavio Yugo Metals, na lokalitetu Erak završeno je devet istražnih bušotina ukupne duljine 1.057 metara. Jedan od njih zabilježio je interval od 36,1 metara s prosječnim sadržajem od 2,3 grama zlata po toni stijene.
Unutar ovog intervala izoliran je trometarski presjek s prosječnim sadržajem od 14,5 grama zlata po toni, uključujući jedan metar u kojem je izmjereno čak 42,5 grama zlata po toni. Druga bušotina pokazala je interval od 10,4 metra s prosječnim sadržajem od 2,6 grama zlata po toni.
Ovi rezultati ukazuju na prisutnost mineralizacije zlata, ali još ne predstavljaju potvrdu veličine ležišta niti njegove ekonomske isplativosti. Izvršni direktor tvrtke Petar Tomašević naglasio je da rezultati potvrđuju geološki model na kojem se istraživanje temelji.
Prema njegovim riječima, mineralizacija ostaje otvorena u nekoliko smjerova, što znači da će biti potrebna dodatna bušenja kako bi se utvrdio njezin stvarni opseg.
Istražuju područje od oko 80 četvornih kilometara
Projekt Golden Hills uključuje dvije dozvole za istraživanje ukupne površine od približno 80 četvornih kilometara. Istraživanje je usmjereno na nekoliko metala, uključujući zlato, srebro, bakar i antimon.
Tvrtka planira nastaviti geološka istraživanja, kao i početna metalurška ispitivanja koja bi trebala pokazati mogućnosti vađenja korisnih metala iz mineraliziranih stijena. Takvo ispitivanje jedna je od važnih faza prije moguće izrade detaljnih tehničkih i ekonomskih studija.
Ukupne rezerve zlata još nisu utvrđene, niti je donesena odluka o otvaranju rudnika.
Antimon postaje sve važniji za Europu
Posebno zanimljiv dio istraživanja odnosi se na antimon, metal koji se koristi u raznim industrijskim procesima, uključujući proizvodnju usporivača gorenja, određenih vrsta legura i drugih specijaliziranih proizvoda.
Interes za ovaj metal dodatno je porastao nakon kineskih izvoznih ograničenja, koja uzrokuju da europska industrija traži alternativne izvore opskrbe. U tom kontekstu, projekt Golden Hills predstavljen je 25. listopada na njemačkoj investicijskoj platformi Small-and-MicroCap Equity.
Tekst povezuje istraživanje u BiH sa širim europskim naporima za smanjenje ovisnosti o ograničenom broju dobavljača strateških sirovina. Međutim, važno je naglasiti da područje Zlatnih brda još nije definirano kao mineralni resurs antimona.
Dosadašnji rezultati ukazuju na njegovu prisutnost i istraživački potencijal, ali potrebna su dodatna ispitivanja kako bi se utvrdile količine i mogućnost eventualne komercijalne eksploatacije. Također, njemačka objava predstavlja investicijsko-promocijski sadržaj, a ne potvrdu novog ulaganja ili poslovnog sporazuma, naglašava BiznisInfo.
Iza tvrtke stoji čovjek koji je pokrenuo projekt Vareš
Posebno zanimljiva poveznica s rudarskom industrijom Bosne i Hercegovine je ime Miloša Bošnjakovića. Bio je jedna od ključnih osoba u pokretanju i razvoju projekta Vareš, koji je kasnije prerastao u jedan od najvećih rudarskih projekata u zemlji.
Bošnjaković je bio među osnivačima tvrtke Adriatic Metals, koja je razvijala ležišta Rupice i Veovača. Prema prethodnim izvješćima tvrtke, bio je i jedan od njezinih najvećih dioničara.
Bošnjaković je odigrao značajnu ulogu u početnoj fazi razvoja projekta, uključujući aktivnosti vezane uz dobivanje dozvola i uspostavljanje odnosa s lokalnim institucijama. Međutim, 2020. godine napustio je upravljačke strukture Adriatic Metalsa.
Rudnik Vareš kasnije preuzeli Kanađani
Projekt Vareš nastavio se razvijati i nakon njegovog odlaska. U sljedećim godinama Adriatic Metals izgradio je rudarsko-prerađivački pogon, a projekt je prerastao u jedno od najvećih stranih industrijskih ulaganja u Bosni i Hercegovini.
U rujnu 2025. Adriatic Metals preuzeo je kanadski rudarski div Dundee Precious Metals, koji danas posluje pod imenom DPM Metals. Time je kanadska tvrtka postala vlasnik rudarskog projekta Vareš.
U kolovozu 2026. DPM Metals je objavio da je rudnik dosegao komercijalnu proizvodnju, što je označilo značajnu prekretnicu u razvoju projekta.
Bošnjaković, koji je mnogo ranije napustio upravljačku strukturu Adriatic Metalsa, od tada je nastavio svoje rudarske aktivnosti kroz drugi projekt.
Nova rudarska priča u BiH
Nakon angažmana u Adriatic Metalsu, Bošnjaković je sudjelovao u pokretanju Lykos Metalsa, koji je 2021. godine izašao na australsku burzu. Tvrtka je tada prikupila oko 12 milijuna australskih dolara za financiranje geoloških istraživanja, prvenstveno u Bosni i Hercegovini.
Lykos Metals je od tada pokrenuo niz istraživačkih projekata na raznim lokacijama u Bosni i Hercegovini, uključujući područja Jezera, Sinjakova, Čajniča i Sočkovca kod Petrova, gdje istražuje potencijalna ležišta zlata, srebra, bakra i drugih metala.
U srpnju 2025. Lykos Metals je promijenio ime u Yugo Metals, pod kojim danas posluje i kotira na australskoj burzi. Bošnjaković više nije član uprave tvrtke, ali, prema dostupnim podacima o vlasničkoj strukturi, ostaje njezin najveći pojedinačni dioničar. Operativno poslovanje vodi izvršni direktor Petar Tomašević.
Može li BIH dobiti još jedan veliki rudarski projekt?
Iako rezultati istraživanja na području Jezera i Sinjakova pokazuju potencijal, projekt je još uvijek u ranoj fazi razvoja. Tvrtka se suočava s dodatnim istražnim bušenjem, metalurškim ispitivanjima i mogućim studijama kako bi se utvrdila ekonomska isplativost buduće eksploatacije.
Tek nakon ovih koraka moglo bi se razgovarati o mogućoj izgradnji rudnika i pripadajućih objekata. Međutim, dosadašnji rezultati potvrđuju da područje Jezera i Sinjakova predstavlja zanimljivu lokaciju za daljnje istraživanje plemenitih i drugih metala.
Za Bosnu i Hercegovinu posebno je zanimljivo da iza ovog projekta stoji tvrtka povezana s jednom od osoba koje su sudjelovale u pokretanju rudarske investicije u Varešu. Hoće li se na ovom području razviti novi veliki rudarski projekt ovisit će o rezultatima daljnjih istraživanja, ekonomskih analiza i potrebnih dozvola.