Hrvatska članica Predsjedništva BiH Darijana Filipović s dopisnim je glasovima prešla 120.000 osvojenih glasova na nedavnim izborima, pokazali su podaci Središnjeg izbornog povjerenstva, koje tek treba proglasiti i konačne rezultate. Ostaje tek čekati na eventualne korekcije u slučaju da Prizivni odjel Suda BiH, kao drugi stupanj, po eventualnim žalbama ne odluči drukčije.
Prelaskom brojke od 120.000 napravljen je korak k ispunjavanju stranačkih očekivanja koja su se kretala između te brojke i 140.000. Darijana Filipović je ujedno s 28 bila druga po broju "osvojenih" općina u državi, iza kolegice Željke Cvijanović (58), dok je treći bio Bakir Izetbegović (23), piše Večernji list BiH.
No to mu nije pomoglo, pa će u državnome vrhu u sljedeće četiri godine bošnjački član biti Denis Bećirović. Pobjedom nad Slavenom Kovačevićem i Zdenkom Lučićem Filipović je potvrdila očekivanja stranačkog vodstva, a rezultati po općinama pokazuju gdje je njezina kandidatura naišla na najveći odziv. Najviše glasova dobila je u Mostaru, njih 16.312, dok je u Širokom Brijegu osvojila 7779, a u Ljubuškom 7292 glasa. U Čitluku je dobila 5231 glas, u Čapljini 5207, a u Orašju 4919. Slijede Posušje s 4302 glasa, Tomislavgrad s 4019, Vitez s 3992 i Livno s 3977 glasova. Takav raspored potvrđuje snažnu potporu od Save do Neuma, ali i značajan broj birača koji su joj povjerenje dali u drugim dijelovima Federacije BiH. Usporedba s prethodnim izbornim ciklusima pokazuje koliko se mijenjala utrka za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Dragan Čović je 2014. godine osvojio 128.053 glasa, odnosno 52,204 posto, dok je Martin Raguž dobio 94.695 glasova, odnosno 38,605 posto.
Na izborima 2018. godine Čović je osvojio 154.819 glasova, dok je Željko Komšić dobio 225.500. Četiri godine poslije Komšić je osvojio 227.540 glasova, a Borjana Krišto 180.255. Ti rezultati svjedoče o kontinuitetu političkih prijepora oko izbora hrvatskog člana državnog vrha, ali i o tome da broj glasova sam po sebi ne govori sve o političkoj potpori unutar pojedinih sredina.
Za HDZ BiH ovo je ujedno prilika za otvaranje novog poglavlja nakon dugog razdoblja u kojem je stranačku politiku na državnoj razini obilježavao Dragan Čović. Njegove kandidature i rezultati postavili su mjerila s kojima će se uspoređivati i budući stranački kandidati, dok izbor Filipović upućuje na nastojanje da se političko vodstvo postupno obnovi i otvori prostor novoj generaciji. Pritom će važan biti i njezin budući odnos prema stranačkoj politici, kao i sposobnost da izborni rezultat pretvori u politički utjecaj. Za razliku od prethodnih kandidatura koje su bile obilježene dugogodišnjim stranačkim figurama, Filipović u novu ulogu ulazi s drukčijim političkim profilom.
Ako želite biti svakodnevno informirani, ovaj i druge tekstove čitati u cijelosti, postanite pretplatnik Večernjeg lista BiH. Više informacija upitom na mail bih@vecernji.net