Teški strojevi koji lome tvrdi hercegovački kamen, utirući put realizaciji generacijskog sna Mostaraca, ali i Hercegovaca općenito, uz prizore brdskog prijevoja Kobilovača smještenog na jugozapadnim prilazima grada na Neretvi koji oduzimaju dah, ali otkrivaju i impresivan rezultat svladavanja izazova s kojima se struka morala uhvatiti u koštac tijekom realizacije jednog od najzahtjevnijih građevinskih pothvata u novijoj povijesti, najkraći je opis projekta koji život znači za gospodarstvo ovog dijela Bosne i Hercegovine.
Realizacija
Javno poduzeće Ceste Federacije BiH objavilo je video zapis dosadašnjeg tijeka radova na realizaciji gradnje mostarske južne obilaznice, uključujući i do sada izgrađene sekcije poput vijadukta Marjanovića Draga i tunela Novi.
Kako je vidljivo, značajan dio prometnice već je u visokoj fazi realizacije, a trenutačni fokus radova je na poddionici tunel Novi (P305a) - čvor Rodoč (P386), s izgradnjom privremene veze na postojeću lokalnu cestu, a koja je idući dio mozaika gradnje obilaznice koja će nakon puštanja u promet omogućiti značajno rasterećenje prometa u urbanom dijelu grada i osigurati sigurniju te učinkovitiju povezanost s magistralnim pravcem M-17.
Dijelovi mozaika postupno upotpunjuju cjelokupnu sliku projekta koji će za grad Mostar donijeti brojne prednosti, prvenstveno u obliku prometnog rasterećenja užeg gradskog središta, a osobito kada govorimo o teretnom prometu, a onda i o širem uvezivanju regije Hercegovina. Do sada je izgrađena trasa od rotora Varda do ulaza u tunel Novi, dužine oko 1700 metara, uključujući i vijadukt Marijanovića Draga dužine 200 metara, a probijen je i tunel Novi dužine 915 metara. Sve navedeno će moći biti u funkciji onoga trenutka kada se obilaznica "spusti" obroncima, odnosno kroz dio brda Hum do Rodoča, lokalne prometnice, a onda i do magistralne prometnice M-17.
Također, valja istaknuti i kako je uz južnu obilaznicu vezana i dionica od Pologa do Miljkovića, u dužini od 6,7 kilometara, koja je završena krajem 2019. te se njome vozači aktivno koriste.
Gradnja ove trase, kao i one koja se tek realizira, zasigurno je jedan od tehnički najzahtjevnijih građevinskih pothvata u ovom dijelu Europe, što i ne čudi s obzirom na to da konfiguracija tla, kao i geografske te geološke karakteristike traže dodatni napor, izniman oprez i pažljivo pozicioniranje svakog metra trase.
Projekt mostarske južne obilaznice od samog je početka zamišljen s osnovnom idejom i ulogom svojevrsnog prometnog bypassa koji će teretni promet na relaciji zapadna Hercegovina - dolina Neretve i obratno preusmjeriti iz gusto naseljenih gradskih područja te stvoriti prometni prsten dostojan potreba gospodarskog središta ovoga dijela BiH.
Regionalni značaj
U onom širem, strateškom smislu mostarsku južnu obilaznicu valja promatrati i kao prirodan nastavak buduće brze ceste od Imotskog preko zapadne Hercegovine do Mostara, a dalje na istok, navedena zaobilaznica ostvarit će spoj i na budući koridor Vc koji ide dolinom Neretve. Kada se ovomu doda i činjenica da Republika Hrvatske gradi prometnicu od Imotskog do Zagvozda, odnosno spoja s autocestom A1, jasno je kako je mostarska južna obilaznica prometnica od regionalnog značaja i dio velikog prometnog mozaika kojega čine dionice i sekcije u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Benefiti po gospodarstvo bit će iznimni, pa čak i kada govorimo o europskim okvirima.