Povjesničar Marijan Sivrić iz Međugorja preminuo je 31. listopada 2026. godine, iznenada, u 91. godini života. Iza sebe je ostavio opsežan znanstveni i stručni opus, najvećim dijelom posvećen povijesti Hercegovine i susjednih područja.
Sivrić je rođen 1936. godine u Međugorju. Bio je autor brojnih radova i urednik više monografija. Bio je član uredništva časopisa Hercegovina te surađivao u znanstvenim i stručnim publikacijama, među kojima su Motrišta, Most i Tribunia, časopis Muzeja Hercegovine u Trebinju. Posljednjih godina surađivao je i s Hrvatskim institutom za povijest u Zagrebu.
Njegov istraživački rad obuhvaćao je povijest, a doticao se i srednjovjekovne arheologije, heraldike, diplomatike, muzeologije i arhivistike. Poseban dio njegova rada odnosio se na istraživanje i obradu povijesne građe u Državnom arhivu u Dubrovniku.
Opsežnost Sivrićeva doprinosa istaknuta je i u posljednjem broju tromjesečnika za umjetnost i znanost Hrvatska misao, koji je posvećen njegovu djelu. U tom broju Vinicije B. Lupis piše o Sivrićevu radu u dubrovačkom arhivu, dok Dijana Korač donosi bibliografiju njegovih radova.
U istom broju objavljeni su i radovi o temama povezanim s Hercegovinom i širim povijesnim prostorom. Među njima su tekst Radoslava Dodiga o rimskom spomeniku konjanika iz Teskere kod Ljubuškog te rad Tomislava Anđelića o numizmatičkom inventaru Muzeja Hercegovine u Mostaru. U njemu se spominju i zlatne kovanice bizantskih careva Justina I. i Justinijana I., pronađene 1955. godine na lokalitetu Grmine u Blatnici kod Čitluka.
Znanstveni radovi Marijana Sivrića vrijedan su doprinos proučavanju povijesti Hercegovine, njezinih veza s Dubrovnikom i širim regionalnim prostorom. Njegovo ime i istraživački opus ostat će zabilježeni u znanstvenim publikacijama i djelima kojima je pridonio.
Posljednji ispraćaj Marijana Sivrića bit će u utorak, 3. studenoga, u 15 sati ispred mrtvačnice na groblju Kovačica u Međugorju, gdje će biti i pokopan. Obitelj prima izraze sućuti od 14.15 sati u mrtvačnici, piše Brotnjo.ba