Bosna i Hercegovina završava sveobuhvatni projekt LiDAR mapiranja svog teritorija, koji bi institucijama trebao prvi put omogućiti planiranje izgradnje cesta, praćenje klizišta i rizika od poplava, evidentiranje ilegalne gradnje, upravljanje šumama i poljoprivrednim zemljištem te poboljšanje sigurnosti zračnog prometa na jedinstvenoj, vrlo preciznoj trodimenzionalnoj osnovi.
Snimanje teritorija je završeno, a projekt, vrijedan oko 1,8 milijuna eura i financiran od strane Europske unije, sada je u završnoj fazi, obradi, korekciji, kontroli kvalitete i konačnom prihvaćanju ogromne količine prikupljenih prostornih podataka.
Konačni dogovoreni rok za završetak svih aktivnosti je 22. rujna ove godine.
LiDAR, kratica za Light Detection and Ranging (Detekcija i određivanje udaljenosti svjetla), omogućuje vrlo precizno snimanje terena iz zraka i stvaranje trodimenzionalnog prikaza prostora. Rezultat nisu samo klasične karte, već veliki skupovi prostornih točaka iz kojih se stvara digitalni model terena koji prikazuje reljef i digitalni model površine koji uključuje i objekte na površini.
Takvi se podaci mogu integrirati u geografske informacijske sustave i koristiti kao precizna osnova za gotovo sve aktivnosti koje ovise o poznavanju što se nalazi u određenom području, na kojoj visini i u kojem međusobnom odnosu.
To znači da ista baza podataka može pomoći urbanistima u određivanju gdje je moguće graditi, civilnoj zaštiti u procjeni područja u opasnosti od klizišta i poplava, šumarskom sektoru u praćenju šuma, poljoprivredi u upravljanju zemljištem, geodetskim institucijama u geodetskim radovima i katastru, te projektantima u planiranju cesta i druge infrastrukture.
Iz Delegacije Europske unije u BiH za Fenu su rekli da bi veća dostupnost kvalitetnih prostornih podataka trebala omogućiti bolje odluke i politike u prostornom planiranju, sprječavanju katastrofa, zaštiti okoliša i planiranju kapitalnih projekata, ali i pomoći BiH da se približi standardima Europske unije i ojača kapacitete za buduću provedbu europskog zakonodavstva.
Ministarstvo civilnih poslova BiH, koje koordinira provedbu projekta, potvrdilo je za Fenu da je geodetsko snimanje završeno u svih 44 planirana bloka u Bosni i Hercegovini.
- Prikupljeni geoprostorni podaci već su isporučeni trima krajnjim korisnicima projekta - Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske i Odjelu za javni registar Brčko distrikta BiH - navode iz ministarstva.
Sada se sukcesivno provodi obrada i usklađivanje novih podataka s postojećim prostornim bazama podataka, kontrola kvalitete, te njihova konačna provjera i prihvaćanje. Stoga ministarstvo još nema jedinstven postotak završetka svih ovih faza, jer se posao izvodi izravno između izvođača i pojedinačnih krajnjih korisnika i nije u istoj fazi u svakoj instituciji.
- Iako je prema ranijim planovima glavnina posla trebala biti završena 2025. godine, provedba je produžena. Glavni razlog bili su vremenski uvjeti koji su otežavali snimanje iz zraka, ali i potreba za dodatnim vremenom za obradu, usklađivanje i kontrolu podataka - objašnjavaju iz Ministarstva civilnih poslova.
Ministarstvo navodi da je osnovno snimanje završeno do kraja prošle godine, ali da je početkom 2026. bilo potrebno ponoviti neka snimanja kako bi se postigla potrebna kvaliteta. Delegacija EU je potom, na zahtjev izvođača radova, produžila rok do 22. rujna.
Ugovor o provedbi projekta potpisan je u travnju 2023. i izvorno je bio planiran na 18 mjeseci. Posao je povjeren poljskoj tvrtki MGGP Aero u konzorciju s tvrtkom MGGP SA.
Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove navodi da je snimanje svih blokova predviđenih projektom završeno na području Federacije BIH.
- Novo snimanje pokriva približno 90 posto područja Federacije. Preostalih približno deset posto nije ponovno snimljeno jer FGU već ima LiDAR podatke prikupljene kroz projekte provedene nakon katastrofalnih poplava 2014. Time je izbjegnuto dupliciranje posla i nepotrebno trošenje sredstava, dok je u konačnici cijelo područje Federacije pokriveno LiDAR podacima - navodi Uprava.
Jedan od problema tijekom projekta bilo je snimanje uz državnu granicu. Za neke blokove zrakoplov tehnički mora ući u zračni prostor susjednih zemalja tijekom snimanja, pa je bilo potrebno dobiti odgovarajuće dozvole za prelet.
Saveznoj upravi već su isporučeni originalni i klasificirani oblaci točaka, digitalni modeli terena i površine, metapodaci te izvješća o točnosti i kontroli kvalitete.
- Podaci su pregledani, a za manji dio isporuka izvođač sada vrši korekcije na temelju komentara stručnog tima. Projekt je zahtijevao gustoću od pet točaka po četvornom metru u ruralnim područjima i deset u urbanim područjima, a dosadašnje kontrole potvrđuju da isporuke zadovoljavaju tehničke zahtjeve, uz korekcije manjeg dijela podataka prije konačnog prihvaćanja - objašnjavaju iz Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
U Republici Srpskoj također je završeno snimanje cijelog područja predviđenog projektom. Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove navodi za Fenu da se preostale aktivnosti ne odnose na nova snimanja, već na korekcije i usklađivanje dijela podataka koji su već prikupljeni u koordinatnim sustavima ETRS i MGI.
- Izvođač radova je isporučio planirane proizvode u ETRS sustavu, dok se očekuje potpuna isporuka u MGI sustavu, kao i ispravljene verzije pojedinačnih blokova za koje su tijekom kontrole utvrđene potrebne korekcije. RUGIPP je osigurao potreban softver i IT opremu za obradu podataka, a zaposlenici su prošli obuku u njihovoj kontroli i obradi - rekli su iz Republičke uprave.
Kada je riječ o Brčko Distriktu, projekt određuje da je krajnji korisnik za njegovo područje Odjel za javni registar Brčko Distrikta. Ministarstvo civilnih poslova navodi da su podaci za Distrikt već dostavljeni, dok će, prema projektnoj podjeli zadataka, RUGIPP obavljati njihovu kontrolu kvalitete.
Podaci za Federaciju Bosne i Hercegovine, Republiku Srpsku i Distrikt Brčko izrađuju se metodologijom koja bi trebala omogućiti njihovu tehničku kompatibilnost i povezivost preko administrativnih granica, što je posebno važno za projekte i analize koji ne završavaju na entitetskoj ili lokalnoj granici.
Praktična vrijednost takvih podataka može se vidjeti na primjeru Agencije za usluge zračne plovidbe BHANSA.
BHANSA još nije primila podatke iz ovog projekta, jer nije jedan od tri krajnja korisnika kojima se podaci trenutno dostavljaju na kontrolu i prihvaćanje. Međutim, očekuje da bi joj mogli biti dostupni 2027. godine nakon završetka ovog procesa.
Za kontrolore leta i stručnjake za zračnu plovidbu, točniji model terena nije samo karta bolje kvalitete.
- BHANSA planira koristiti podatke za procjenu utjecaja terena i prepreka u zaštićenim područjima letačkih procedura na međunarodnim zračnim lukama, za razvoj i ažuriranje zrakoplovnih karata, letačkih procedura i baza podataka o preprekama te za sigurnosne analize. Veća točnost podataka može omogućiti i niže operativne minimume za slijetanje. Kada je visina terena i prepreka poznata s većom točnošću, nije potrebno u izračune uključivati jednako velike sigurnosne margine zbog nesigurnosti podataka - ističe BHANSA za Fenu.
U praksi bi to moglo značiti veću dostupnost zračne luke pri lošoj vidljivosti i niskoj naoblaci ili manje preusmjeravanja i otkazivanja letova. Precizniji podaci također mogu pomoći u optimizaciji postupaka i ruta, što može skratiti putanje zrakoplova te smanjiti potrošnju goriva i emisije.
BHANSA je do sada za takve analize koristila kombinaciju javno dostupnih globalnih podataka, poput Copernicusa, i podataka koje joj je dostavila Federalna uprava za područje Federacije. Novi projekt trebao bi prvi put ponuditi jedinstvenu i konzistentnu osnovu za cijelo područje BiH, umjesto kombiniranja izvora različite starosti i preciznosti.
Jedno od još uvijek otvorenih pitanja je kada će svi ti podaci postati dostupni institucijama, tvrtkama, istraživačima i građanima i pod kojim uvjetima.
Ministarstvo civilnih poslova navodi da će tek nakon završetka projekta i prihvaćanja posljednjeg bloka, planiranog do 22. rujna, započeti aktivnosti na kadrovskim i tehničkim rješenjima za uspostavu najavljene e-usluge.
Međutim, Ministarstvo neće odlučivati o načinu korištenja, već o tri krajnja korisnika projekta u skladu sa svojim zakonima i pravilima. Ministarstvo podržava besplatan pristup u mjeri u kojoj je to moguće, ali to ne znači da će svi proizvodi automatski biti besplatni za svakog korisnika.
Nakon konačnog prihvaćanja podataka, FGU planira omogućiti njihov javni uvid putem Geoportala i GIS usluge, dok će se pristup i preuzimanje samih podataka odvijati prema postojećim procedurama.
U Federaciji su naknade za korištenje geodetskih podataka određene važećim zakonima, odlukama i tarifama Vlade Federacije, a ne posebno za ovaj projekt. Za institucije s kontinuiranom potrebom za podacima, FGU već koristi ugovore o razmjeni putem mrežnih usluga i najavljuje da će isti model primijeniti i na LiDAR proizvode, uz, kako navode, maksimalnu moguću dostupnost javnom sektoru, akademskoj zajednici i široj javnosti.
Sličan princip postoji i u Republici Srpskoj, gdje su izdavanje geodetskih podataka i eventualne naknade regulirani propisima.
Dakle, tek nakon tehničkog završetka projekta bit će potpuno jasno koliko će jedan od njegovih glavnih ciljeva, povećanje dostupnosti preciznih prostornih podataka, biti vidljiv korisnicima izvan geodetskih institucija.
Za lokalne zajednice potencijalna korist je posebno velika. Gradovi i općine za pojedinačne infrastrukturne, urbanističke ili projekte zaštite od prirodnih katastrofa više ne bi morali svaki put samostalno naručivati terenska istraživanja, već bi mogli koristiti jedinstvenu podlogu izrađenu prema istim standardima.
Isto vrijedi i za ministarstva prostornog planiranjea, prometa poljoprivrede, šumarstva i okoliša civilnae zaštitae, javna poduzeća i druge institucije kojima su potrebni precizni prostorni podaci za planiranje.
FGU slikovito objašnjava da najveća vrijednost projekta nije u milijardama prikupljenih prostornih točaka samih po sebi, već u mogućnosti donošenja odluka o tome gdje graditi, kuda bi trebala prolaziti cesta ili koja naselja treba zaštititi od poplava na temelju mjerljivih podataka, a ne procjena.
Istovremeno, stvaranje kompatibilnih prostornih baza podataka diljem BiH trebalo bi pomoći zemlji u stvaranju uvjeta za provedbu europske INSPIRE direktive, čiji je cilj učiniti prostorne podatke različitih institucija dostupnima, međusobno povezanima i upotrebljivima preko administrativnih granica.
Ako se projekt završi prema trenutnom planu, BiH bi do kraja rujna trebala završiti tehničku osnovu jednog od najopsežnijih projekata prostornih podataka u zemlji.