Više od 50 posto lijekova krivotvoreno

Kupnjom lijekova na internetu izlažete se zdravstvenom riziku

Kupnjom lijekova na internetu izlažete se zdravstvenom riziku
16.06.2021.
u 18:26
Pogledaj originalni članak

Posljednjih godina izmijenile su se brojne navike bh. građana, a jedna od njih je sve češća kupnja lijekova na internetu, što nije nimalo bezazleno. Inače, potrošači koji kupuju lijekove od internetskih dobavljača moraju biti svjesni da se izlažu riziku kupnje krivotvorenih lijekova koji pritom mogu biti nedjelotvorni, štetni, pa čak i smrtonosni, piše Večernji list BiH. 

Stalni porast

Fenomen krivotvorenja lijekova u posljednje vrijeme, posebice od pojave pandemije koronavirusa, u stalnom je porastu, zbog čega se građane neprestano poziva na oprez. - Lažni, odnosno krivotvoreni lijekovi mogu sadržavati opasne aditive i nepoznate sastojke koji mogu izazvati ozbiljne posljedice za zdravlje pacijenata, anafilaktički šok, srčani zastoj, a na koncu i smrt. Koriste se bez stručnog savjeta magistara farmacije te je pacijentu uskraćena korisna informacija o mogućim nuspojavama ovih lijekova, upozoravaju magistri farmacije. I iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva konstantno upozoravaju građane prilikom kupnje lijekova. - Samo oni lijekovi koji imaju režim izdavanja bez recepta, prema važećoj dozvoli koju je izdao ALM BiH, mogu se uzeti bez prethodnog pregleda liječnika, postavljanja dijagnoze i praćenja terapije. Ti lijekovi imaju veliku terapijsku širinu i oni su sigurni kada se primijene na ovakav način. Međutim, i u ovom slučaju Agencija svakodnevno apelira na bh. građane da navedene lijekove podižu isključivo u zdravstvenim ustanovama (ljekarnama), uz obveznu konzultaciju s magistrima farmacije o pitanju načina upotrebe i opravdanosti primjene ovih lijekova. Svi ostali lijekovi mogu ugroziti zdravlje - objašnjavaju, između ostaloga, iz Agencije. Prema podacima SZO-a, više od 50 posto kupljenih lijekova putem interneta krivotvoreno je i često sadrži nesigurne sastojke. Pandemija je stvorila novo, golemo tržište, procjenjuje Paul Maier, čelnik Europskog ureda za praćenje povreda intelektualnog vlasništva, i to tržište predmeta osobne zaštite od virusa: maski, brzih testova, dezinfekcijskih sredstava. - Bili smo u situaciji da industrija nije odmah bila sposobna stvoriti te proizvode u obujmu kakav je tražilo tržište. A krivotvoritelji su nevjerojatno brzi - kazao je Maier.

Neupotrebljivi proizvodi

Tako je prošlog proljeća, kada je postalo jasno kako nedostaje dobrih zaštitnih maski, nakon samo nekoliko dana bila gomila ponuda iz Kine. Ali ti proizvodi, koji su na prvi pogled izgledali dobri, pokazali su se neupotrebljivima jer nisu ispunjavali europske odredbe.

- To nisu tek maleni kriminalci koji nisu opasni. Oni spadaju u najgoru sortu. To objašnjava i zašto su ti ljudi tako brzi i tako dobro organizirani - kazao je Maier. Kada je riječ o lijekovima, upozorava kako se tu ne treba igrati vlastitim životom. Bez obzira na cijenu, treba kupovati samo kod licenciranih internetskih ljekarni, objasnio je. Iskustvo kupaca je, nažalost, već veliko. Prema istraživanju ovog europskog ureda, svaki treći potrošač u Europi vjeruje kako se već susreo s proizvodom koji je najvjerojatnije bio krivotvorina, svaki deseti je i kupio takav.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.