Nakon što smo niz puta prošli kraj te oznake, odlučismo svratiti te poslije nepunih 26 godina vidjeti Krunu Grgića, ljubitelja životinja.
Životinjska farma
Zahvaljujući očuvanom novinarskom bloku kasnije utvrdismo da je to bilo u srpnju 1999. kada smo pod naslovom “Životinjska farma u Veljacima” u Večernjem listu objavili reportažu. Podsjećanja radi, ovaj pasionirani ljubitelj životinja nakon svih ratno-poratnih pretumbacija odlučio je napustiti posao nastavnika povijesti i zemljopisa te se posvetiti uzgoju životinja. Bila je to prava životinjska farma. Ostaje zapisano da je prije 25,5 godina u Kruninu ataru bilo oko 1500 jedinki različitih vrsta. Nismo brojili, ali to je bilo pravo životinjsko čudo, sve je u zabranu bilo skupa - psi, mačke, fazani, divlje patke i guske, prepelice… Nije bilo lako kroz sve to prolaziti. Jedino su bile zatvorene divlje svinje. Sjećamo se da nam je na upit - ima li neke zarade od posla kojim se bavi, Kruno odgovorio otprilike “da se može živjeti i ništa više”. Tada je lovcima prodavao fazane, divlje patke i guske, ali je rekao da živi od pčela, koje su mu jedine donosile siguran prihod. Da je Kruno i dalje sklon životinjama, uz ploču pored ceste, potvrdilo je njakanje magaraca u staji, glasanje pijetla i biserki (vrsta kokoši koje Hercegovci zovu viraunke), koje je očito uznemirio zvuk automobila. Provirili smo u nekadašnji zabran i na iznenađenje, uz različite vrste peradi, vidjeli svinje, male svinje za koje prilikom drugog dolaska reče da su vijetnamske svinje i da imaju jako zdravo meso. Na upit kako stvari stoje s magarećim mlijekom, čiju je prodaju oglasio, Kruno, narodski kaže: - Da magarice daju puno mlijeka, držali bi ih gazde! Uz navedeno, konstataciju Kruno obrazloži da do litre magarećeg mlijeka, koje uobičajeno košta 50 KM, nije lako doći. - Magarice daju malo mlijeka. Ne možeš ti sada zbog cijene musti magaricu, a puletu (mlado od magarice) davati kravlje mlijeko. To se ne može dok mlado ne prestane dojiti, magarica zasuši, tako da moraš balansirati, nešto musti, a nešto puletu ostaviti. Da se dobije litra mlijeka, treba više dana, tako da cijena magarećeg mlijeka nije visoka.
Potražnja veća od ponude
Hercegovci za magareće mlijeko kažu da je, prije svega, dobro za liječenje bronhitisa i uopće dišnih smetnji. Kupuje se i daje ne samo maloj djeci nego i odraslima. Potražnja je veća od ponude, kad zatreba, treba veza da se dobije neko pakiranje u manjim bocama od litre. Da upotreba magarećeg mlijeka nije novijeg datuma, svjedoči još Hipokrat, dok se čuvana Kleopatra navodno kupala u magarećem mlijeku radi meke kože… Na kraju, kao i prije četvrt stoljeća, Kruno opet reče da se od svega što ima “može živjeti i ništa više”.