Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto ocijenila je današnju sjednicu Vijeća ministara vrlo uspješnom i sadržajnom, istaknuvši da su usvojeni ključni dokumenti važni za financijsko funkcioniranje institucija BiH, ali i olakšavanje prekograničnog prometa s Hrvatskom.
Krišto je kazala da je na početku sjednice potvrđen globalni fiskalni okvir koji je prethodno usvojilo Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine, što je predstavljalo osnovu za usvajanje Nacrta proračuna institucija BiH i međunarodnih obveza za ovu godinu.
Navela je da je Vijeće ministara kao tehnički obrađivač pripremilo proračun i uputilo ga Predsjedništvu BiH kao ovlaštenom predlagatelju.
Govoreći o proračunu, Krišto je istaknula da je on u odnosu na prošlogodišnji veći za oko 100 milijuna KM, pri čemu se najveći dio povećanja odnosi na bruto plaće i naknade zaposlenih u institucijama BiH.
- Od tog iznosa 97 milijuna KM odnosi se na povećanje bruto plaća i naknada, kako bismo izvršili obveze koje proizlaze iz povećanja koeficijenata i usvajanja novog zakona - rekla je Krišto.
Dodala je da će retroaktivna isplata povećanih plaća državnim službenicima biti moguća nakon usuglašavanja zakonskih rješenja u PSBiH.
Izrazila je očekivanje da će i druge nadležne institucije, prije svega Predsjedništvo BiH i PSBiH, omogućiti da se proračun što prije usvoji kako bi bilo osigurano nesmetano funkcioniranje institucija i provedba reformi.
Krišto je posebno izdvojila usvajanje Izvješća o vođenim pregovorima između BiH i Hrvatske o graničnim prijelazima i osnovama novog sporazuma, ocijenivši da će to značajno pridonijeti ubrzanju protoka robe i putnika.
Podsjetila je da trenutno postoji šest BIP graničnih prijelaza – Svilaj, Stara Gradiška, Gradiška, Izačić, Kamensko i Bijača.
Pojasnila je da će stupanjem novog sporazuma na snagu novi prijelaz u Gradiški dobiti status BIP-a, dok će postojeći prijelaz Stara Gradiška ostati za druge vrste prometa.
- Ovaj sporazum olakšava i ubrzava prijevoz putnika i robe i važno je da procedura njegovog stupanja na snagu bude što prije završena - rekla je Krišto.
Dodala je da sporazum stupa na snagu njegovim potpisivanjem, nakon čega slijedi proces ratifikacije.
Govoreći o pravima zaposlenih u institucijama BiH, Krišto je navela da je danas donesena i odluka o povećanju naknade za troškove prijevoza zaposlenih, koja će umjesto dosadašnjih 400 KM iznositi 460 KM mjesečno.
Pojasnila je da je odluka donesena zbog povećanja troškova života i drugih gospodarskih kretanja te ocijenila da je riječ o nužnoj i opravdanoj mjeri.
Govoreći o europskim integracijama, Krišto je istaknula značaj IPA programa koji će, kako je rekla, u cijelosti biti financiran sredstvima Europske unije u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći.
Navela je da se program odnosi na područja vladavine prava, borbe protiv korupcije, jačanja učinkovitosti pravosuđa, unapređenja fiskalne politike, kao i projekte zelene tranzicije i energetske učinkovitosti.
- To je jedna vrlo važna točka za Bosnu i Hercegovinu - rekla je Krišto.
Dodala je da je Vijeće ministara danas usvojilo i više sporazuma usmjerenih na unapređenje zdravstvenog sustava u BiH.
Govoreći o radu institucija, Krišto je upozorila da još nisu završeni postupci usvajanja pravilnika ministarstava, upravnih organizacija i agencija, ocijenivši da politička neslaganja ne smiju blokirati funkcioniranje institucija.
- Moramo biti odgovorni i omogućiti da institucije normalno rade i funkcioniraju - poručila je Krišto.
Posebno se osvrnula na pitanje europskog financiranja i postupaka vezanih uz sporazume o instrumentu i zajmu, navodeći da se trenutačno čeka mišljenje entitetskih vlada.
Kazala je da će osobno kontaktirati federalnog premijera Nermina Nikšića kako bi mišljenje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine bilo dostavljeno što prije, dok se resorni ministar obvezao da isto osigura i iz Republike Srpske.
Prema njezinim riječima, odmah nakon dostavljanja mišljenja bit će sazvana hitna sjednica Vijeća ministara kako bi sporazumi bili upućeni u postupak ratifikacije.
Govoreći o europskom putu BiH, Krišto je naglasila da EU treba imati jasne i principijelne stavove prema Bosni i Hercegovini te poručila da BiH mora poštovati postupke koje su prolazile i druge zemlje kandidati.
Kazala je da improvizacije i pokušaji zaobilaženja procedura nisu dali rezultate, navodeći kao primjer pitanje glavnog pregovarača s EU.
Komentirajući špekulacije o izboru novog visokog predstavnika, Krišto je rekla da se domaće institucije ne trebaju oslanjati na visokog predstavnika, nego na vlastitu odgovornost i poštovanje Ustava i zakona BiH.
- Kada je riječ o radu visokog predstavnika, mi nemamo obvezu konzultirati visokog predstavnika niti se oslanjati na njega, osim kada su u pitanju odluke koje su na snazi i koje smo dužni poštovati - rekla je Krišto.
Dodala je da fokus institucija treba biti na donošenju odluka i ispunjavanju obveza u skladu sa zakonima i interesima BiH.