Četiri godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, rat i dalje traje bez jasnog političkog rješenja, dok pregovori i međunarodni pritisci zasad ne donose značajniji napredak. Bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević u razgovoru za Fenu ističe da su stavovi strana uključene u pregovore i dalje previše udaljeni da bi se uskoro došlo do mirovnog sporazuma. Po njegovoj ocjeni, američki plan za mir predstavlja oblik ukrajinske kapitulacije, dok Rusija nastoji iskoristiti pregovore kako bi unaprijedila odnose sa SAD-om.
Rat u Ukrajini, koji je ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao "specijalnom vojnom operacijom", ulazi u petu godinu. Iako su početkom godine u Abu Dhabiju održane runde pregovora između Ukrajine, Rusije i SAD-a, fokusirane na prekid vatre, razmjenu ratnih zarobljenika i okvir za mirovni sporazum, značajnijeg pomaka nije bilo. Izaslanstva su se sredinom veljače sastale i u Ženevi, također bez konkretnog rezultata.
Kovačević pojašnjava da Ukrajina želi prekid vatre kako bi stekla vrijeme za predah i jačanje svojih oružanih snaga, dok Rusija želi sporazum kojim bi bila ozakonjena njezina teritorijalna osvajanja. Bivši veleposlanik naglašava i da SAD, kao posrednik, vrši pritisak na Ukrajinu, dok Rusija inzistira na postizanju svojih ciljeva putem pregovora.
– Od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog traženo je da pristane na teritorijalne ustupke, što je on kategorično odbio, ističući da mu građani Ukrajine to nikada ne bi oprostili. Ipak, američki plan i dalje predviđa takvu vrstu kapitulacije – navodi Kovačević.
Sugovornik se osvrnuo i na mogućnost članstva Ukrajine u Europskoj uniji, napominjući da Rusija to možda može tolerirati jer EU nije isto što i NATO. Zelenski u pregovorima pokušava ubrzati prijem Ukrajine u EU kako bi eventualne teritorijalne ustupke Rusiji predstavio kao politički uspjeh. No odluku o članstvu donose zemlje članice, od kojih se neke protivljenje ukrajinskom ulasku, što otežava postavljanje vremenskih okvira za članstvo.
Kovačević smatra da je Zelenski, nakon početka invazije, zapravo postao ratni vođa i da se u toj ulozi do sada pokazao uspješnim, unatoč enormnim gubicima i stalnim napadima. Napominje da je Ukrajina spriječila Rusiju da ostvari cilj zauzimanja cijele zemlje, ali da je politički opterećena korupcijskim aferama koje bi mogle utjecati na izborni proces, posebno ako dođe do teritorijalnih ustupaka.
Po procjenama zapadnih obavještajnih i vojnih izvora, ruski gubici iznose oko 1,2 milijuna ljudi, dok se ukrajinski gubici procjenjuju između 500.000 i 600.000 vojnika, no točne brojke teško je potvrditi jer ni Rusija ni Ukrajina ne objavljuju potpune podatke.