Zamislite da usred hladne zime hodate bosi po kući, a pod pod vašim nogama ugodno je topao. Nema radijatora uz zidove ni peći koja zauzima mjesto u dnevnom boravku. Upravo tako već stoljećima izgledaju korejski domovi, zahvaljujući sustavu grijanja koji je nastao mnogo prije moderne tehnologije. Riječ je o ondolu, tradicionalnom korejskom podnom grijanju čiji počeci sežu sve do brončanog doba, otprilike 900. godine prije Krista. Dok su se u drugim dijelovima svijeta prostorije zagrijavale otvorenom vatrom, Korejci su razvili domišljat način da toplinu rasporede ispod poda. Arheološki nalazi potvrđuju da je ondol bio raširen već tijekom razdoblja Triju kraljevstava, od 57. godine prije Krista do 668. godine. Osnovno načelo njegova rada stoljećima se gotovo nije mijenjalo, piše The Korea Times.
Kako je funkcioniralo grijanje bez radijatora?
Tajna se skrivala ispod kuće. Vatra koja je služila za pripremu hrane istodobno je zagrijavala prostorije, ali dim nije ulazio u njih. Umjesto toga, prolazio je kroz posebno izgrađene kanale ispod poda, predavao toplinu njegovoj konstrukciji i izlazio kroz dimnjak na suprotnoj strani kuće. Ložište, poznato kao agungi, nalazilo se izvan stambenog prostora. U većim kućama postavljalo se nekoliko takvih ložišta kako bi se toplina mogla rasporediti po različitim prostorijama. Najpoželjnije mjesto u kući bilo je ono najbliže vatri. Ondje je pod bio najtopliji, pa je taj kutak imao posebno značenje u svakodnevnom životu obitelji, prenosi Jutarnji list.
Zašto Korejci skidaju cipele čim uđu u kuću?
Odgovor je povezan upravo s ondolom. U tradicionalnim korejskim domovima pod nije služio samo za hodanje. Na njemu se sjedilo, objedovalo, družilo i spavalo. Zato je održavanje čistoće bilo iznimno važno, a izuvanje obuće na ulazu postalo je duboko ukorijenjen običaj. Iako su današnji korejski stanovi opremljeni sofama, stolovima i krevetima, navika skidanja cipela nije nestala. Pod je i dalje važan dio kulture stanovanja, čak i kada se više ne koristi na isti način kao nekada.
Jeftinije gorivo donijelo je ozbiljnu opasnost
Tradicionalni ondol stoljećima je koristio drva. Nakon Korejskog rata, koji je trajao od 1950. do 1953. godine, drva je ponestajalo, pa su mnoge obitelji počele grijati domove ugljenim briketima cilindričnog oblika, poznatima kao yeontan. Bili su relativno jeftini i mogli su se koristiti i za kuhanje, no donijeli su velik problem. Zbog izgaranja ugljena i prodora plinova u stambeni prostor dolazilo je do trovanja ugljikovim monoksidom, nerijetko sa smrtnim posljedicama. Zimski mjeseci bili su posebno opasni, a korejske novine redovito su izvještavale o takvim tragedijama. S razvojem tehnologije sustav se postupno mijenjao. Otvorena ložišta i dimne kanale zamijenile su cijevi ugrađene u pod, kroz koje cirkulira topla voda. Nju danas zagrijavaju plinski ili električni sustavi, a takav način grijanja postao je standard u modernim korejskim domovima. Zahvaljujući ravnomjernijoj raspodjeli topline nestala su i nekadašnja izrazito topla mjesta uz ložište.
@thatsprettyneeat Reply to @kdizzle.22 ondol! 🔥🔥#korea #seoul #traditional #house ♬ FEEL THE GROOVE - Queens Road, Fabian Graetz
Korejski izum osvojio je i slavnog arhitekta
Zanimljivo je da je ondol privukao pozornost svijeta mnogo prije popularnosti K-popa i korejskih televizijskih serija. Među onima koje je oduševio bio je i legendarni američki arhitekt Frank Lloyd Wright, poznat po svojim inovativnim kućama i snažnoj povezanosti arhitekture s prirodom. Nadahnut korejskim načinom grijanja, ideju zagrijavanja prostora kroz pod primijenio je u pojedinim svojim projektima u Sjedinjenim Američkim Državama. Ondol tako nije samo zanimljiv dio korejske prošlosti. Riječ je o izumu čije se osnovno načelo zadržalo tisućama godina i koji je ostavio trag i izvan granica Koreje.