„Prevelik je teret za hrvatski narod da brine o tome da bošnjačka politika ostane u kriluzapadnih europskih civilizacijskih vrijednosti“, rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg Bosne politički analitičar Frano Yehuda Kolonomos Martinčević te dodao kako je to nesretna ostavština koju je Hrvatima ostavio posljednji rat u Bosni i Hercegovini.
Upitan je li Tel Aviv put do Washingtona za rješavanje hrvatskoga pitanja u BiH s obzirom na slabost Europe, kazao je kako je odnos između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela vrlo prisan te da su to dvije zemlje koje su politički, ideološki, pa čak i vojno, najbliže jedna drugoj u svijetu.
„Sjedinjene Američke Države surađuju s Izraelom na bilateralnom, diplomatskom i političkom planu, gdje postoje određeni dogovori i onda se traže saveznici i u svijetu, među narodima koji imaju pozitivan stav prema Izraelu. Naravno da to automatski znači lakšu komunikaciju prema svim američkim državama. To nije nikakva tajna.“
Komentirao je razgovore Bakira Izetbegovića sa Željkom Komšićem i Semirom Efendićem o formiranju vlasti te kazao kako je to kontinuitet politike koja se u BiH vodi već godinama. Istaknuo je kako „nema dobre volje s druge strane da bi se došlo do bilo kakvog dijaloga s Hrvatima“ te dodao kako će u tom kontekstu teško doći do bilo kakvih promjena ili relaksacije odnosa, pogotovo ne do političkog dogovora o izmjeni Izbornog zakona.
„Neće moći doći do bilo kakve promjene ako se američka administracija izravno ne umiješa u ovaj proces, kao što je bio slučaj s Daytonskim mirovnim sporazumom.“
Kazao je kako je jedini jamac opstanka ove države u budućnosti Hrvatska Republika u Bosni i Hercegovini te istaknuo kako „treba biti treći entitet da bi došlo do jedne potpune relaksacije odnosa“. Dodao je kako Hrvati ne žele entitet da bi se odcijepili od BiH, nego da bi je stabilizirali. Objasnio je kako se u takvu ustroju nijedan od triju entiteta ne bi mogao zaobići.
„Mislim da će to biti realnost i stvarnost u vrlo bliskoj budućnosti.“
Rekao je kako su „Srbi očitali lekciju Bošnjacima koji su dominirali u diplomatskoj i lobističkoj politici zadnjih 30 godina“. Dodao je kako se danas kritizira Srbe i Milorada Dodika zbog načina na koji koriste međunarodne kontakte, iako se, kako je rekao, „ponašaju slično kao što su se Bošnjaci ponašali sve ovo razdoblje“. Kazao je kako su i Hrvati ušli u kategoriju onih koje se kritizira zbog nastojanja da se njihovi legitimni stavovi predstave u međunarodnoj javnosti, spomenuvši u tom kontekstu Maxa Primorca.