U Bosni i Hercegovina sve je veće zanimanje za obnovljive izvore energije, odnosno za izgradnju solarnih i vjetroelektrana. U različitim fazama razvoja trenutačno su projekti ukupne snage oko 18.100 megavata, što je više nego trostruko u odnosu na ukupnu instaliranu snagu svih postojećih elektrana u BiH, piše BiznisInfo.ba.
Međutim, veliki investicijski planovi otvaraju i pitanje može li razvoj elektroenergetske mreže pratiti priključivanje novih proizvodnih kapaciteta. Nezavisni operator sustava u Bosni i Hercegovini (NOSBiH) u Indikativnom planu razvoja proizvodnje 2027. – 2036., pripremljenom ranije ove godine, upozorava na moguća zagušenja prijenosne mreže, otežano upravljanje, pa i potencijalne raspade sustava. Kao dio rješenja izdvaja baterijska skladišta električne energije i značajnija ulaganja u mrežu.
Naime, podaci registra zahtjeva za priključak na prenosnu mrežu Elektroprijenosa BiH pokazuju kako se u različitim fazama razvoja nalaze solarni projekti snage oko 13.500 MW i vjetroprojekti snage oko 4600 MW.
Riječ je o projektima novih elektrana, ali njihov ulazak u registar ne znači da je izgradnja potvrđena ni da će svi biti realizirani. Među njima su projekti različitog stupnja pripremljenosti, a ne samo oni prijavljeni tijekom jedne godine.
Razmjeri investicijskih namjera pokazuje usporedbu s postojećim kapacitetima. Prema izvješću Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) za 2025. godinu, ukupna instalirana snaga svih proizvodnih objekata u BiH iznosi 5547,42 MW, što obuhvaća velike i male elektrane, kao i industrijske proizvodne objekte. Prijavljeni solarni i vjetroprojekti tako imaju približno 3,3 puta veću snagu od svih postojećih elektrana zajedno.
Riječ je o usporedbi proizvodnih kapaciteta, a ne količini proizvedene električne energije. Godišnja proizvodnja ovisi i o raspoloživosti elektrana, sunčevu zračenju, vjetru, hidrološkim prilikama i drugim uvjetimaa, podsjeća BiznisInfo.ba.
Trend prijavljivanja projekata obnovljivih izvora nastavljen je i tijekom 2025. godine, a zanimanje investitora nije oslabilo ni nakon značajna smanjenja veleprodajnih cijena električne energije, posebno u satima karakterističnim za proizvodnju solarnih elektrana.
Ipak, nastavak njihova priključivanja zahtijeva odgovarajući razvoj mreže i kapaciteta za održavanje stabilnosti sustava.
U dokumentu NOS-a upozorava se da očekivana integracija novih solarnih i vjetroelektrana, zajedno s obnovljivim izvorima na distributivnoj mreži i u susjednim zemljama, može “potencijalno dovesti do zagušenja u prijenosnoj mreži, potencijalnih raspada sustava, kao i usložnjavanja upravljanja prenosnim sustavom BiH“.
Dodaje se da je upravljanje već otežano kontinuiranim smanjenjem kvalitete pomoćnih usluga pružatelja u BiH. Riječ je o uslugama potrebnim za održavanje ravnoteže između proizvodnje i potrošnje te stabilna rada sustava. Upozorenje se, dakle, odnosi na potrebu da elektroenergetski sustav prati rast obnovljivih izvora.
Kao srednjoročno rješenje, do značajnijih ulaganja u prijenosnu mrežu, NOSBiH izdvaja baterijske sustave za skladištenje električne energije. Baterije, naime, omogućavaju pohranjivanje energije i njezino korištenje u drugom trenutku, a mogu pružati i usluge potrebne za stabilnost elektroenergetskog sustava.
Prema dokumentu, izmjenama Mrežnog kodeksa, tržišnih pravila i drugih propisa, usvojenim i odobrenim krajem 2025. godine, uspostavljen je pravni okvir za priključivanje skladišta električne energije na prijenosnu mrežu BiH.
NOSBiH očekuje da će to omogućiti fleksibilnije upravljanje sustavom i proširiti krug sudionika sposobnih za pružanje sistemskih i pomoćnih usluga.
Veliki broj prijavljenih projekata pokazuje zanimanje za ulaganja u domaću energiju. Njihovu realizaciju, međutim, morat će pratiti ulaganja u infrastrukturu koja će novu proizvodnju moći prihvatiti i sigurno prenijeti do potrošača, zaključuje BiznisInfo.ba.