U bivšoj Jugoslaviji postojale su tvrtke koje nisu samo zapošljavale desetine tisuća ljudi, već su kroz izvozne projekte donosile i značajne devizne prihode.
Objavljen je popis od pet najvećih industrijskih giganata, čime su se bavili, koliko su ljudi zapošljavali i zbog čega su nestali sa tržišta.
1. Jugoslovenska brodogradilišta – kraljevi brodogradnje
Brodogradilišta u Splitu, Rijeci i Puli bila su simbol industrijskog potencijala Jugoslavije. Proizvodila su putničke, teretne i specijalne brodove, koji su izvoženi u Sjedinjene Američke Države, Zapadnu Europu i na Bliski istok. Sa 20.000 do 30.000 zaposlenih u pojedinim brodogradilištima, raspolagala su dokovima, montažnim i strojarskim pogonima. Propast je nastupila zbog visokih troškova proizvodnje, zastarjele tehnologije i jačanja konkurencije iz Azije tijekom osamdesetih i devedesetih godina.
2. Rade Končar – elektroenergetski gigant
Zagrebačka tvrtka Rade Končar proizvodila je električne uređaje, transformatore, industrijsku opremu i električne strojeve. Sa 10.000 do 15.000 zaposlenih, imala je tvornice, istraživačke centre i široku distributivnu mrežu. Njezini proizvodi izvoženi su u Istočnu i Zapadnu Europu, na Bliski istok i u Sovjetski Savez. Do propasti je došlo zbog zastarjele tehnologije, otvaranja tržišta tijekom devedesetih godina i privatizacije koja nije uspjela sačuvati raniji obim proizvodnje, piše Biznis.telegraf.
3. Energoinvest – energetski i inžinjerski lider
Sarajevski gigant Energoinvest bio je jedan od ključnih izvoznih partnera u Africi, na Bliskom istoku i u Sovjetskom Savezu, realizujući elektroenergetske instalacije i velike infrastrukturne projekte. Sa 20.000 do 25.000 zaposlenih, kompanija je imala projektne urede, montažne kapacitete i proizvodnju opreme. Rat u periodu od 1992. do 1995. godine razorio je proizvodne pogone i tržišta, što je dovelo do rasparčavanja kompanije na manja poduzeća.
4. IMT – snaga poljoprivrede
Industrija mašina i traktora (IMT) iz Beograda proizvodila je traktore, poljoprivredne strojeve i industrijsku opremu. Sa 10.000 do 15.000 zaposlenih, raspolagala je tvornicama za montažu, proizvodnju dijelova i istraživačkim laboratorijama. Propast je uslijedila zbog zastarjele proizvodnje, neefikasnog upravljanja i neuspješne privatizacije tijekom dvijetisućitih godina.
5. Prvomajska – tekstilna legenda
Zagrebačka Prvomajska proizvodila je konfekciju, odjeću i uniforme, koje su se tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina izvozile u Zapadnu Europu i Sjedinjene Američke Države. Sa 15.000 do 20.000 zaposlenih, imala je tvornice, dizajnerske studije i prodajne salone. Nakon devedesetih godina, otvaranje tržišta i jeftinija azijska konkurencija doveli su do privatizacije i drastičnog smanjenja tržišnog udjela.
Ove tvrtke bile su stupovi jugoslovenske ekonomije, zapošljavale desetine tisuća ljudi i donosile značajne devizne prihode kroz izvoz. Njihova propast povezana je sa zastarjelim tehnologijama, liberalizacijom tržišta, privatizacijom i ratovima, ali njihov utjecaj na industrijski razvoj bivše Jugoslavije ostaje neizbrisiv.