Uvoz hrane i dalje dominira u Bosni i Hercegovini, što dokazuju podaci koji pokazuju da je samo u šest mjeseci ove godine na tržište BiH stiglo poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2,4 milijarde maraka.
Ukratko:
- Uvoz hrane u vrijednosti od 2,4 milijarde KM učinio je u šest mjeseci.
- Izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosio je 579 milijuna KM.
- Poljoprivrednici tvrde da nekontrolirani uvoz slabi domaću proizvodnju.
- Hoće li vlasti promijeniti politiku prema domaćoj poljoprivredi?
Ove brojke sažete su u dokumentu "Poljoprivredni i prehrambeni sektor u BiH" Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, a uključuju uvoz životinja, mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, povrća, voća, kave, žitarica, sokova, alkohola i ostalih proizvoda pišu Nezavisne novine.
S popisa smo isključili stavke "duhan i cigarete", "hrana za životinje", "biljni materijal za izradu od pletenja" i "sadnice povrća i voća, lukovice, rezano cvijeće".
Tako je najveći uvoz zabilježen iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije, Nizozemske, Njemačke i Mađarske.
Kada je riječ o izvozu, ako izuzmemo prethodno spomenute stavke, on je iznosio 579.194.040 KM, a najveći izvoz ostvaren je u Hrvatsku, Srbiju, Tursku, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Sloveniju i Italiju.
Zašto je BiH i dalje toliko ovisna o uvozu hrane?
„Analizirajući uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu u posljednjih nekoliko godina, vidimo da je on uglavnom orijentiran na uvoz: žitarice, meso, alkoholna i bezalkoholna pića, stočna hrana i agrumi, iako ne možemo zanemariti ni druge kategorije proizvoda, jer je tržište u BiH uvelike ovisno o drugim tržištima“, navodi se u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH.
Kako veliki uvoz utječe na domaće proizvođače?
Mišo Maljčić, predsjednik Udruge uzgajivača svinja u Republici Srpskoj ističe za Nezavisne da što je veći uvoz, to se više uništava domaća proizvodnja. Kako dodaje, kada se u Europskoj uniji stvaraju viškovi, meso na naše tržište dolazi po niskim cijenama.
„Tada se domaći poljoprivrednici nađu u vrlo teškoj situaciji i onda je to lančana reakcija koja jednostavno usporava naš razvoj. Vlasti u BIH to ne uzimaju u obzir. Domaći proizvođači ne mogu konkurirati tom mesu po takvim osnovama“, kaže. Osim vlasti, Maljčić ističe da takva situacija odgovara i građanima.
„Jednog dana će doći na naplatu“, rekao je, dodajući da je zbog svega toga domaća proizvodnja u budućnosti upitna.
Što poljoprivrednici žele od vlasti?
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BIH, za Nezavisne ističe da BiH trenutno treba veliki uvoz, jer su vlasti svojom neaktivnošću ugušile domaću proizvodnju.
„Općepoznato je da ne proizvodimo ni 20 posto potreba naših građana. Toliko se proizvodi, sve ostalo se uvozi. Međutim, to se može poboljšati. Prije rata smo proizvodili 80 posto, a uvozili 20 posto. Žalosno je ako znamo da imamo Semberiju, Posavinu, Glamoč, koji je poznat po krumpiru, a uvozimo krumpir. Imamo jug“, kaže Bićo. Kako dodaje, možemo proizvoditi sve.
„Država bi trebala zauzeti stav što želi, hoće li biti ovisna o uvozu i ovisiti o svjetskom smeću ili se okrenuti vlastitoj proizvodnji i biti praktički neovisna“, kaže.