Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Ahmet Egrlić ocijenio je kako je prošla godina, kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni, završena s dozom optimizma. Zabilježen je blagi rast pokrivenosti uvoza izvozom, dok većina gospodarskih grana bilježi pozitivne trendove. Najbolje rezultate, prema njegovim riječima, ostvarile su namjenska industrija i drvni sektor, koji već godinama prednjače u odnosu na druge djelatnosti.
Egrlić je naglasio kako Europska unija ostaje najvažniji vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine, s udjelom većim od 70 posto ukupnog izvoza. Najveća robna razmjena ostvarena je s Republikom Hrvatskom, dok je najbolja pokrivenost uvoza izvozom zabilježena u trgovini s Austrijom i Njemačkom.
„Europska unija i dalje ostaje tržište broj jedan za Bosnu i Hercegovinu“, istaknuo je Egrlić, dodajući kako je nakon EU najznačajnija regija CEFTA, u kojoj prednjači Srbija kao najveći partner, uz rast izvoza. Posebno je izdvojio podatak da je izvoz u Hrvatsku porastao za oko 18 posto, dok je na trećim tržištima rast izvoza zabilježen jedino prema Turskoj, a rast uvoza ponajprije prema Kini.
Vanjskotrgovinska komora BiH, kako je naglasio, nastavlja pružati potporu domaćim kompanijama kroz sajmove, poslovne forume, B2B susrete i edukacije. Više od tisuću tvrtki koristilo je usluge Komore, uključujući i Institut za edukaciju, s ciljem jačanja konkurentnosti i pripreme za zahtjeve međunarodnog tržišta, posebno europskog, koje propisuje stroge norme i standarde.
„Naš je zadatak pripremiti kompanije i poduzetnike da se nose s izazovima i što bolje pozicioniraju na globalnom tržištu“, poručio je Egrlić.
Egrlić je danas, zajedno s predstavnicama Sektora za makroekonomski sustav Belmom Alihodžić i Amilom Močević, predstavio osnovne pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom u 2025. godini.
Prema iznesenim podacima, ukupan obujam vanjskotrgovinske razmjene BiH u 2025. godini povećan je za 2,12 milijardi konvertibilnih maraka, što potvrđuje snažniji intenzitet međunarodne trgovine i rast gospodarskih aktivnosti. Vrijednost izvoza iznosila je 17,42 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 882 milijuna KM u odnosu na prethodnu godinu. Vrijednost uvoza dosegla je 30,43 milijarde KM, odnosno 1,21 milijardu KM više nego godinu ranije, dok je deficit robne razmjene porastao na 13 milijardi KM.
Kako je pojasnila Amila Močević, u gotovo svim sektorima gospodarstva zabilježen je rast izvoza i uvoza, što je rezultiralo povećanjem ukupne razmjene. Struktura rasta izvoza pokazuje da BiH najbrže napreduje u sektorima energetike, elektroindustrije i automobilske industrije.
Najveći doprinos rastu izvoza ostvaren je snažnim povećanjem izvoza električne energije, koji je porastao za 30 posto. Značajan doprinos dali su i sektori s većom dodanom vrijednošću, ponajprije izvoz dijelova za automobilsku industriju, koji je porastao za 13 posto, te izoliranih žica za sedam posto. Metalne konstrukcije bilježe umjeren rast od pet posto, dok je izvoz namještaja blago smanjen za dva posto.
S druge strane, nafta i naftni derivati i dalje su najznačajniji uvozni proizvodi, unatoč padu od sedam posto. Uvoz automobila porastao je za devet posto, lijekova za osam posto, dok je posebno izražen rast uvoza električne energije, koji je porastao za 101 posto. To, kako je naglašeno, ukazuje na energetski disbalans i potrebu za strukturnim reformama te ulaganjima u modernizaciju i diverzifikaciju energetskih izvora.