Prema podacima Eurostata, više od 41 milijun ljudi u EU ne može si priuštiti da dom grije na odgovarajući način, što čini 9,2% ukupnog stanovništva, piše Vecernji.ba. Oko dvije trećine onih koji žive u tzv. energetskom (gorivnom) siromaštvu nalazi se u četiri najveća gospodarstva Europske unije. Život u hladnom domu ne predstavlja samo emocionalni teret nego može imati i ozbiljne posljedice na fizičko zdravlje. Istraživanja pokazuju da hladno okruženje povećava rizik od moždanog udara i respiratornih infekcija, kao i od nesreća povezanih sa smanjenom pokretljivošću i spretnošću. Razina energetskog siromaštva znatno se razlikuje od zemlje do zemlje. Postoci na prvi pogled možda ne djeluju alarmantno, no kada se prevedu u apsolutne brojke, razmjeri problema postaju očiti. Infografika koju je izradio Pixsell prikazuje udio stanovništva u Europi koje si ne može priuštiti adekvatno grijanje domova, izražen u postocima za 2024. ili 2025. godinu. Najveći udjeli su u Portugalu i Španjolskoj (oko 18%), zatim u Grčkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj (19 - 21%), dok su u sjevernoj i središnjoj Europi (primjerice, Norveška, Finska, Njemačka) postoci ispod 5%. Hrvatska ima relativno nizak udio od oko 12%, slično Francuskoj i Italiji, što je iznad EU prosjeka, ali bolje od južne Europe.
Infografika ne prikazuje BiH. Gdje se ona nalazi u odnosu na ostatak Europe? Energetsko siromaštvo jedan je od velikih i rastućih društvenih problema u Bosni i Hercegovini, piše portal Večernjeg lista BiH. Liberalizacijom energetskog tržišta (električne energije i plina) došlo je do značajnog porasta cijena energenata, a što značajno otežava socijalnim kategorijama stanovništva pristup osnovnim energetskim uslugama potrebnim za normalne životne uvjete (rasvjeta, grijanje, hlađenje, kuhanje i dr.). Kućanstva pogođena energetskim siromaštvom ne mogu si priuštiti rekonstrukciju postojećih objekata uz mjere energetske učinkovitosti, zamjenu dotrajalih energetski neučinkovitih električnih uređaja, primorana su koristiti neadekvatne sustave grijanja (na ugljen i ogrjevno drvo) koji su vrlo često štetni za zdravlje i okoliš. Socijalno ugrožene populacije stanovništva, u koje spadaju umirovljenici, kućanstva s niskim primanjima, samohrani roditelji s više djece, osobe s invaliditetom, posebno su podložne energetskom siromaštvu. Ovaj problem dodatno je izražen u Bosni i Hercegovini jer, osim provođenja energetskih reformi, postoje izražene socijalne posljedice općih ekonomskih reformi u procesu ekonomske tranzicije. Točan podatak o broju energetski siromašnih kućanstava ne može se utvrditi, međutim, na osnovi pojedinih pokazatelja taj broj zasigurno premašuje 50% od ukupne populacije. Postojeće procjene upućuju na to da 69% kućanstava u BiH troši više od 10% svog dohotka za plaćanje računa za električnu i toplinsku energiju te, prema jednoj od postojećih definicija, spadaju u energetski siromašnu populaciju stanovništva.
Nagli rast cijena
Prema definiciji Europske komisije, energetsko siromaštvo nastaje kada kućanstvo mora toliko smanjiti potrošnju energije da to negativno utječe na zdravlje i dobrobit njegovih članova. Glavni uzroci su tri međusobno povezana čimbenika - velik udio kućnog proračuna koji se troši na energiju, niski prihodi te loša energetska učinkovitost zgrada i kućanskih uređaja. - Kriza izazvana pandemijom COVID-19, nakon koje je uslijedio nagli rast cijena energije te ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022., dodatno su pogoršali ionako tešku situaciju za mnoge građane EU-a - poručili su ranije iz Europske komisije. Udio ljudi koji ne mogu zagrijati svoje domove postupno se smanjivao od 2011. godine te je dosegnuo najnižu razinu 2019. i 2021., prije nego što je ponovno počeo rasti. Prošla godina donijela je novi pad tog udjela. Prema Komisiji, ovaj pozitivan trend rezultat je kombinacije više čimbenika - smanjenja maloprodajnih cijena plina i električne energije, provedbe mjera energetske učinkovitosti u državama članicama EU-a, ali i boljeg razumijevanja energetskog siromaštva te skupina stanovništva koje su njime pogođene.