U izbornoj noći Dragan Čović, čelnik najveće hrvatske stranke, koja će izvjesno biti dio struktura vlasti na svim razinama, poručio je kako je izmjena Izbornoga zakona prioritet svih prioriteta pri partnerstvu s ponajprije bošnjačkim strankama. Ove poruke, kao i one koje su uslijedile u drugim medijskim prigodama, različito su protumačene jer poslovično promišljeni Čović nije izgovorio riječi kako će to biti uvjet, ulaznica za vlast bošnjačkim strankama, niti je pak tvrdio da to nije slučaj.
“Što se tiče Izbornog zakona, on je za nas prioritet svih prioriteta. Hvala predstavnicima bošnjačkog naroda što su razumjeli koliko je važno da se pretjerano ne uključuju iako nemamo riješeno izborno zakonodavstvo, a morat ćemo ga prvo riješiti da više nikada ne strepimo na ovakav način da netko drugi može odlučivati”, rekao je u izbornoj noći Čović. Dodao je kako su već u proceduri izmjene Izbornoga zakona koje donose drukčiji model biranja članova Predsjedništva BiH, ali i članova Središnjeg izbornog povjerenstva, piše Večernji list BiH.
Nije trebalo dugo da dobije jasan odgovor od čelnika Stranke za BiH Semira Efendića, koji smatra da hrvatsko pitanje, odnosno problem preglasavanja Hrvata, ne postoji, nego da su diskriminirani samo ostali. Slično je poručio i Šerif Špago iz SDA, koji je ponovno na posljednjim izborima osvojio mandat za Zastupnički dom Parlamenta BiH.
“Situacija s izborom člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata pokazuje da nije nužno mijenjati Izborni zakon BiH, već da je to odraz političkog stanja u određenom trenutku i potpore koju stranke imaju na izborima. Članove Predsjedništva BiH ne biraju Hrvati, Bošnjaci ili Srbi, nego građani Bosne i Hercegovine na izravnim izborima u dvama entitetima kao dvjema izbornim jedinicama”, poručio je Efendić. Pritom je, kao i Špago, poručio da je bitno otkloniti diskriminaciju, nepravdu prema ostalima. De facto manjinama.
Nastranu što je Efendićeva stranka, pouzdano doznajemo, jedina ocijenjena neprihvatljivom najvećoj “ambasadi” u Sarajevu, koja je ovoga puta odlučila odustati arbitrirati od uspostave vlasti, i sam Efendić je svjestan kako su njegove riječi manipulacija. Najprije, ne postoji član Predsjedništva “iz reda” nekog naroda niti se tako zove. U bilo kojem zakonu, ustavu. U Ustavu BiH stoji da se na izborima bira po jedan Hrvat..., ali pak u dijelu istog tog Ustava, kada se poziva na vitalni interes, jasno stoji da se “hrvatski član” obraća “hrvatskome klubu” Doma naroda. Što je, primjerice, građanin Željko Komšić, koji je dio istog nacionalno-ideološkog kruga kao i Efendić, mogao uraditi. Ali nije jer zna da bi i tamo dobio odbijenicu. Jednostavno bi se dokazalo da nije legitimni hrvatski član Predsjedništva.
Upravo kako to piše u Ustavu – “hrvatski član”. Naravno da članove državnoga vrha biraju građani na izborima, kao što je i činjenica da postoje tri člana Predsjedništva. Da se slijedila logika zastupanja građana, onda bi s područja dviju izbornih jedinica – entiteta bila dva člana državnog vrha. Ali nisu. Kada je pak u pitanju zauzimanje za prava ostalih, odnosno manjina i zahtjeva da se provedu presude ESLJP-a, bošnjačka strana, uključivo Efendić i Špago, to može odmah provesti u praksi. Neka odustane od nametanja Bošnjaka koji se lažno izjašnjavaju kao ostali u klubu Doma naroda FBiH te dopusti pravim manjinama, Dervi Sejdiću, Jakobu Finciju, da tamo budu izabrane. A ne da im sustavno otimaju pozicije.
Čović ni HDZ BiH nemaju više luksuza prihvaćati spinove bošnjačkih stranaka. Umjesto prioriteta, Izborni zakon mora postati uvjet svih uvjeta, i to za uspostavu vlasti. Tko je od bošnjačkih stranaka spreman na “ustup” da Hrvati biraju hrvatskoga člana Predsjedništva, dobrodošao je u vlast. U suprotnom bi SDA, kojem se žuri ući u vlast, mogao biti u čekaonici mjesecima, ako ne i godinama.
Dopuštanje Hrvatima da izaberu Darijanu Filipović upravo je dobar početak. Njezina otvorena ispružena ruka prema Bošnjacima i odgovornost prema BiH i njezinim institucijama najbolje ruše mit o tome da je sada u Predsjedništvu 2:1 protiv BiH. Hrvati, bez osjećaja grča da opet mogu biti preglasani od Bošnjaka, moraju na sljedećim izborima moći slobodno birati člana Predsjedništva BiH.