Dvadesetu obljetnicu potpisivanja Daytonskog sporazuma Bosna i Hercegovina dočekuje u miru, ali bez unutarnje stabilnosti i toliko potrebne međunacionalne suglasnosti o njezinoj budućnosti, piše Večernji list BiH.
Unutarnji konsenzus
Kada se zbroje dostignuća Daytona, neosporna je činjenica da je ovaj sporazum donio mir i omogućio obnovu infrastrukture, djelomični povratak stanovništva, uspostavu kakvih-takvih socijalnih, obrazovnih i sigurnosnih institucija. Samim tim, jasno je da je danas bolje nego prije 20 godina. Još mnogo toga je za uraditi, ispraviti, poboljšati, a to je moguće samo ako se postigne unutarnji konsenzus o budućnosti zemlje. Oko toga, čini se, nema razlika kada su u pitanju komentari i ocjene vodećih političkih dužnosnika iz sva tri konstitutivna naroda.
Samo nekoliko mjeseci pred obilježavanje dva desetljeća Daytona bh. vlastima i građanima ponuđena je inicijativa Europske unije koja bi trebala rezultirati još jednim ciljem važnim za budućnost BiH, a oko čega nema sporenja unutar zemlje - članstvom u Europskoj uniji koja je, uz sve svoje manjkavosti i slabosti, još uvijek najbolji dio svijeta. Na tom europskom putu otvara se mogućnost popravka Daytona, i to iz perspektive sva tri konstitutivna naroda i svih građana BiH.
Europska unija, ma koliko danas izgledala daleka i nedostižna, ona je točka u budućnosti kojoj s manje ili više različitim motivima i razlozima teže svi bh. građani i narodi. S Bosnom i Hercegovinom u EU Daytonski sporazum nam neće više biti tako važan. Ulazak u EU značit će da smo kao država i društvo odbolovali poslijeratne bolesti i da smo izgradili funkcionalnu državu u kojoj se svi osjećaju ravnopravno i komotno.
Ono na čemu treba raditi istodobno s ispunjavanjem europskih standarda je reforma izbornog zakonodavstva. Na tome najviše inzistiraju Hrvati, ali svjesni su potrebe ove reforme i u druga dva konstitutivna naroda. Izborni zakon BiH je trenutačno jedan od ključnih čimbenika destabilizacije zemlje. Ako se dugoročno ne riješi pitanje načina izbora legitimnih nacionalnih predstavnika u strukturama vlasti, i put BiH k EU bit će opterećen nepotrebnim problemima, nepovjerenjem, frustracijom Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda...
Proeuropske reforme
Reforma izbornog zakonodavstva sigurno bi pozitivno utjecala i na provedbu Reformske agende kao preduvjeta za početak pregovora o ulasku BiH u Europsku uniju. Relaksirani politički odnosi predstavljaju veliki poticaj za ekonomske reforme, što se najbolje vidjelo posljednjih tjedana kada je nova parlamentarna većina u kratkom vremenskom roku provela niz važnih reformi.
Za uspješnost Daytonskog sporazuma kao projekta vrlo je značajno kako će se u političkom smislu odvijati procesi u Bosni i Hercegovini predstojećih nekoliko godina. Uz provedene proeuropske reforme i novo izborno zakonodavstvo već na idućim općim izborima mogli bismo odlučivati o vlasti koja će Bosnu i Hercegovinu uvesti u Europsku uniju.