Iako se Bosna i Hercegovina godinama suočava s ozbiljnim demografskim i ekonomskim izazovima, predizborne kampanje i dalje teško izlaze iz okvira ustaljenih političkih narativa. Egzistencijalne teme poput iseljavanja i pada životnog standarda redovito se vraćaju u fokus, no konkretni odgovori na njih i dalje izostaju.
Na taj kontinuitet upozorava dr. sc. Ivan Kraljević, docent na Studiju politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, ističući kako su ovi problemi duboko ukorijenjeni i dugoročno oblikuju društvenu sliku zemlje.
"Iseljavanje i pad životnog standarda i dalje su duboko strukturni problemi u BiH. Iako se bilježe određeni trendovi povratka, dijelom kao rezultat zasićenja životom u inozemstvu, rasta troškova i sve izraženijih društveno-političkih napetosti unutar EU, oni su još uvijek nedovoljni da bi bitno promijenili demografsku i ekonomsku sliku zemlje", ističe za Vecernji.ba Kraljević.
Iako su upravo ova pitanja među najvažnijima za građane, njihova prisutnost u kampanjama često ostaje na deklarativnoj razini, bez dublje razrade i provedivih rješenja. "U predstojećoj kampanji ove teme će zasigurno biti prisutne u stranačkim programima, no ključno je pitanje u kojoj mjeri i kako će biti razrađene. Dosadašnja praksa pokazuje kako se egzistencijalnim pitanjima često pristupa populistički i površno, bez konkretnih i provedivih politika", kaže Kraljević.
Ograničen dijalog
Uz nedostatak konkretnih mjera, problem predstavlja i način komunikacije političkih aktera s biračima, koji, kako naglašava, i dalje ostaje ograničen. "Stvarni i kontinuirani dijalog s građanima u BiH ostaje vrlo ograničen. Komunikacija je uglavnom jednosmjerna i oblikovana kroz stranačke narative.
Dok je određena razina neposrednije komunikacije prisutna na lokalnim izborima, opći izbori su u velikoj mjeri udaljeni od svakodnevnih problema građana", navodi Kraljević. U takvom komunikacijskom okviru teško dolazi do nametanja konkretnih životnih tema, dok javnim prostorom dominiraju sadržaji koji proistječu iz političkih centara moći. "Teme koje dominiraju javnim prostorom najčešće dolaze iz stranačkih središnjica ili su reakcija na političke krize, koje su same po sebi često proizvod suprotstavljenih političkih narativa. Inicijative i kandidati koji pokušavaju nametnuti konkretne životne teme rijetko uspijevaju zadobiti značajniji medijski prostor", kaže.
U takvom kontekstu prostor za konstruktivniji politički dijalog ostaje ograničen, a izbori se i dalje odvijaju unutar već poznatih obrazaca. "Značajniji pomak prema konstruktivnijem političkom dijalogu nije izgledan u širem smislu. BiH ostaje duboko podijeljeno društvo, opterećeno neriješenim političkim pitanjima, posebno onima koja se tiču legitimnog predstavljanja i ravnopravnosti konstitutivnih naroda", ističe Kraljević. Upravo zbog toga politička scena ostaje snažno oslonjena na teme koje mobiliziraju birače kroz podjele.
"Zbog toga politička scena i dalje počiva na identitetskim pitanjima koja učinkovito mobiliziraju biračko tijelo.
U tom kontekstu, opći izbori često poprimaju obilježja svojevrsnog 'popisa stanovništva'. Iako su mogući izolirani pokušaji pomaka prema temama poput ekonomije, borbe protiv korupcije i kvalitete javnih usluga, dominantan okvir kampanje vjerojatno će ostati upravljanje krizama i produbljivanje podjela", navodi. Promjene su ipak vidljive u načinu vođenja kampanja, koje se sve više sele u digitalni prostor, osobito na društvene mreže. "Već u ovom predizbornom razdoblju, i prije službenog raspisivanja izbora, jasno je kako digitalni mediji postaju dominantan kanal političke komunikacije. Kampanja je u velikoj mjeri već preseljena na digitalne platforme koje omogućavaju izravno obraćanje biračima, posebno mlađim generacijama, uz znatno niže troškove oglašavanja", kaže Kraljević. No, takav način komunikacije otvara i niz izazova, osobito kada je riječ o kvaliteti informacija i odgovornosti u javnom prostoru.
"Međutim, upravo taj prostor nosi i najveće rizike. Digitalno okružje pogoduje širenju dezinformacija, političkog "spina" i nerealnih obećanja. Iako politički akteri prate globalne trendove, važno je naglasiti kako virtualni prostor često ostaje slabo povezan sa stvarnim društvenim i političkim procesima. Pretjerano oslanjanje na njega može dodatno produbiti jaz između političara i birača", ističe.
Utjecaj međunarodne zajednice
Uz unutarnje političke dinamike, važnu ulogu i dalje ima međunarodna zajednica, čiji se utjecaj, kako navodi, često koristi selektivno. "Poruke stranih diplomata i međunarodne zajednice i dalje imaju određen utjecaj na oblikovanje kampanjskih tema u BiH. Politički akteri ih često koriste selektivno - bilo za legitimizaciju vlastitih stavova, bilo za mobilizaciju birača kroz kritiku vanjskog utjecaja kada im to odgovara", kaže Kraljević.
"Međutim, važno je naglasiti kako su gotovo svi krucijalni politički prijelomi u BiH do sada bili snažno determinirani upravo intervencijama međunarodne zajednice. Takva praksa dugoročno je stvorila politički ambijent u kojem domaći akteri često izbjegavaju preuzimanje pune odgovornosti, oslanjajući se na vanjske impulse kao ključne pokretače promjena. Zbog toga će politički subjekti i dalje balansirati između potrebe za međunarodnom legitimacijom i očuvanja podrške vlastitog biračkog tijela.
No, dugoročno oslanjanje na vanjske intervencije može dodatno suziti prostor za unutarnji politički dogovor i izgradnju održive zajedničke budućnosti", zaključuje dr. sc. Kraljević.