Za pčelare, lovce i ribolovce "šereti" će reći da pretjeruju kod prinosa odnosno ulova. Zanemarujući te pošalice ili pretjerivanja, posjetili smo čapljinskog pčelara Miru Obradovića, koji u rodnom Hrasnu na sjeveroistoku neumske općine trenutačno na "paši" drži više od 200 pčelinjih društava. Naravno, krenuli smo od trenutačne situacije u pčelarstvu.
"Imali smo sušno proljetno razdoblje, odjednom je sve krenulo, a onda je zbog suše odjednom sve stalo, tako da je do nedavne kiše bilo veoma loše. Nakon kiše, ima nade za kakvo-takvo vrcanje. U pitanju je drača. Kad bi temperature bile do 28 stupnjeva, za draču bi to bilo idealno, pa priželjkujemo da temperature ne idu iznad 30 Celzijevih stupnjeva. Kad odselimo pčele prema Bosni, nadamo se da će gore biti bolje. O prinosima u Hercegovini znat će se sve do Sv. Ante (15. lipnja), a onda ih selimo u Bosnu, gdje će rezultati biti poznati oko 15. rujna.
Vecernji.ba: - O važnosti pčela pročitali smo i tvrdnju da svaki treći zalogaj koji konzumiramo ovisi o pčeli?
"Pčele imaju ogromnu ulogu u oprašivanju biljaka, a time i proizvodnji hrane. Bez pčela, kako kažu, ne bi bilo života na Zemlji za četiri godine. Ja bih tu konstataciju podržao. Pčele su veoma značajne ne samo za proizvodnju meda, nego su još značajnije za oprašivanje biljaka koje su nužne za prehranu ljudi.
Vecernji.ba: - Koliko su pčele danas ugrožene, prije svega u Hercegovini?
- One su veoma ugrožene, koristi se neopisivo mnogo pesticida. Osim raznih bolesti koje napadaju pčele, to su njihovi prirodni nametnici, čovjek ih uništava korištenjem pesticida bez kontrole i razmišljanja. Prska se u svako doba dana, u svako doba godine, zbog čega pčelinje zajednice stradaju. To je posebice izraženo na čapljinskom području, gdje su ogromne poljoprivredne površine. Klima je također jedan od pogubnih čimbenika. Više se ne zna kad je ljeto, kad je zima, pčele izlijeću za Novu godinu kao u lipnju!? One su dezorijentirane. Počnu leći rano, pa su klimatske turbulencije jedan od osnovnih štetnih čimbenika.
Vecernji.ba: - Pčele su važne za poljoprivredu, rekli ste da se previše prska, tako se stvara začarani krug?
- Da, ali to je neznanje poljoprivrednika. Oni uopće ne vide pčelu, oni vide samo biljku koju su zasadili, ne shvaćaju da bez pčele neće biti ploda. Po meni - prave pogrešku iz neznanja.
Vecernji.ba: - Pričati o pčelarstvu i medu ne ide bez patvorina, može li se protiv njih boriti?
- To je došlo do savršenstva, obični čovjek i pola pčelara neće prepoznati patvorinu! To je veoma teško bez dodatnih analiza. Moj savjet je - uzimajte med od poznatih pčelara. Manje-više kod nas se zna tko proizvodi pravi med, nema tu tajni. Preporučio bih ljudima da naš domaći med koriste što više, znamo da je ljekovit.
Kad je o patvorinama riječ, valja napomenuti da je veliko paneuropsko istraživanje koje je provela Europska komisija (OLAF) pokazalo da je čak 46% uzoraka meda uvezenog u Europsku uniju patvoreno ili sumnjivog podrijetla. Zbog tih alarmantnih podataka Europski parlament je usvojio stroža pravila o označavanju. Mi nismo Europa, pa se zaista bez podilaženja pčelarima treba orijentirati na domaći med.