Desezonirana serija podataka pokazuje rast BDP-a (proizvodni pristup) u prvom tromjesečju od 0,5 posto u odnosu na prethodno. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prva tri mjeseca 2025. godine, u odnosu na to razdoblje prethodne godine, značajan realni rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je u djelatnosti hotelijerstva i ugostiteljstva od 11,8 posto.
Rast se nastavlja
Bruto domaći proizvod (rashodni pristup) u prvom tromjesečju ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, zabilježio je rast od 1,7 posto. Sezonski podešena serija podataka u odnosu na prethodno razdoblje pokazuje pozitivnu stopu promjene BDP-a u prvom tromjesečju ove godine od 0,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Promatrano prema kategorijama BDP-a prema rashodnom pristupu u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prošle godine, realni rast zabilježen je kod svih kategorija - potrošnje kućanstava od 1,7 posto, potrošnje vlade 1,6 posto, bruto investicije 5,5 posto, izvoza roba i usluga 0,4 posto i uvoza roba i usluga 1,6 posto.
Nedavno je Vijeće ministara BiH usvojilo informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za razdoblje od siječnja do prosinca 2024. godine, u kojoj se navodi da je, prema preliminarnim podacima, u zemlji nastavljen rast gospodarske aktivnosti.
Prema ovom izvješću, Agencija za statistiku BiH (BHAS) procjenjuje da je realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u razdoblju od siječnja do rujna 2024. godine iznosio 2,5% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ključni nositelj tog rasta bila je domaća potražnja, dok je izvozna potražnja imala negativan utjecaj.
Rast su najviše poduprli sektori povezani s domaćom potrošnjom - posebno trgovina, komunikacije te hotelijerstvo i ugostiteljstvo. S druge strane, prerađivačka industrija i energetski sektor zabilježili su pad, što je utjecalo na ukupnu industrijsku proizvodnju. Pad fizičkog obujma industrijske proizvodnje iznosio je 4,2% u 2024. godini, što se izravno povezuje s usporavanjem gospodarstva u Europskoj uniji i regiji te posljedičnim slabljenjem izvozne potražnje za proizvodima iz BiH.
Razlike u podacima za prošlu i ovu godinu su očite, iako je u pitanju isti izvor - Agencija za statistiku BiH. Moglo bi se reći da ekonomski rast u BiH usporava, iako statističari stalno upozoravaju da se brojke trebaju čitati oprezno i s ogradom. Međunarodni monetarni fond (MMF) je u svom nedavnom izvješću o stanju bosanskohercegovačke ekonomije ustvrdio da se ekonomski rast u Bosni i Hercegovini pokazao otpornim potpomognut ekspanzivnim fiskalnim politikama, ali i da je inflacija porasla.
Također su utvrdili su da su rizici povećani zbog vanjskih udara i domaćih političkih tenzija. Sugerirali su da bi se fiskalnom politikom trebalo fokusirati na obnavljanje rezervi i poboljšanje kvalitete potrošnje.
- Vlasti bi se trebale suzdržati od daljnjih diskrecijskih mjera kojima se povećava deficit i ojačati planiranje za krizne situacije - ističe se u izvješću.
Jačanje inflacije i plaće
Svjetska banka je, pak, u svom zadnjem izvješću upozorila na ekonomsku ranjivost BiH.
- Unatoč postizanju realnog rasta prihoda od tri posto godišnje od 2015. godine, BDP po glavi stanovnika i dalje je na samo trećini prosjeka 27 članica EU-a - istaknuli su.
Upozoravaju da je BiH i dalje izložena znatnoj osjetljivosti na ekonomske šokove s obzirom na to da je čak 40 posto stanovništva izjavilo da ne može sastaviti kraj s krajem u roku od mjesec dana ako bi ostalo bez prihoda.
Ekonomski parametri u zemlji, prema njihovoj analizi, ne izgledaju dobro s obzirom na to da upozoravaju da je industrijska proizvodnja nastavila opadati, koju nije mogao nadomjestiti rast plaća koji je samo doveo do jačanja inflacije. Iako na pozitivnoj strani vide rast bruto domaćeg proizvoda na 2,7 posto u ovoj i na 3,1 u sljedećoj godini, ipak očekuju rast inflacije zbog navedenih strukturnih problema, ali i globalne ekonomske nesigurnosti.