Dovoljno je da nad Mostarom padne nešto jača kiša pa se na gradskim prometnicama ponovno pojave dobro poznati prizori. Voda na kolnicima, automobili usporavaju, a pješaci traže način kako prijeći ulicu. Unatoč godinama radova na kanalizacijskoj mreži, izgradnji kolektora i rekonstrukciji prometnica, problemi s odvodnjom i dalje su prisutni. Za stanovnike prigradskih naselja uz Bunu, Bunicu i Neretvu obilne oborine donose još ozbiljnije brige. Ondje su ljudi već mnogo puta gledali kako voda prodire u kuće, poplavljuje poljoprivredna zemljišta i prekida prometne veze, piše Večernji list BiH.
Dolaskom jeseni ponovno se otvara pitanje koliko je Mostar spreman za razdoblje obilnih kiša i što se može učiniti kako bi se spriječilo ponavljanje problema koji godinama prate pojedine dijelove grada. Na opasnosti od poplava upozorava se i u gradskim dokumentima. Još je u planu prilagođavanja klimatskim promjenama iz 2023. godine prepoznat problem plavljenja prometnica u užem gradskom području, kao i opasnost od izlijevanja rijeka i potoka u okolnim naseljima. Posebne poteškoće nastaju kada u kratkom vremenu padne velika količina kiše, koju postojeći odvodi ne uspijevaju prihvatiti, dok vodostaji manjih rijeka naglo rastu.
Jedan od najpoznatijih primjera nalazi se na sjevernom ulazu u Mostar, ispod podvožnjaka u Zaliku. Ta prometnica godinama zadaje glavobolje vozačima, a s prvom jačom kišom završi pod vodom. Prošle godine u studenome poplavljena su sva tri prometna traka, promet je morao biti preusmjeren, a pojedini automobili ostali su u kvaru pokušavajući proći kroz vodu. Vatrogasci su ispumpavali vodu i mulj. Početkom prosinca zamijenjen je dotrajali šaht i očišćeni su odvodni kanali, međutim, već 5. siječnja ove godine prometnica je ponovno poplavljena, a isti se problem pojavio i 11. rujna nakon prvih ozbiljnijih kiša. Vozači su ponovno morali usporavati i snalaziti se kako znaju. Unatoč sanacijama, trajno rješenje očito još nije pronađeno.
Mostar je proteklih godina ulagao u obnovu vodovodnih i kanalizacijskih instalacija. Primjerice, tijekom rekonstrukcije Ulice kralja Petra Krešimira IV. izgrađeni su novi dijelovi kanalizacijskog sustava i oborinske odvodnje. Međutim, kolektori koji prikupljaju otpadne vode i odvodi koji prihvaćaju kišnicu s prometnica nemaju jednaku namjenu. Zbog toga izgradnja kolektora ne znači da su automatski riješeni problemi s plavljenjem ulica. Na pojedinim mjestima voda se zadržava zbog začepljenih slivnika i kanala, dok drugdje postojeći odvodi ne mogu prihvatiti toliku količinu kiše u kratkom vremenu. Razlozi se razlikuju od lokacije do lokacije, a koliko ih je u Mostaru i što je potrebno učiniti da se problemi trajno riješe, pitanje je koje ostaje otvoreno. Stanovnici Blagaja, Bune, Malog Polja i Hodbine s poplavama se suočavaju godinama, a početkom siječnja ove godine ponovno su morali spašavati imovinu. Posebno teško bilo je u Malom Polju kod Blagaja, gdje se Bunica izlila iz korita i poplavila stambene i druge objekte. Voda je prodirala u podrume i dvorišta, a vatrogasci su intervenirali na poplavljenim lokacijama. Nabujala Buna preplavila je i prometnicu između Blagaja i Bune, zbog čega je promet bio prekinut. Koliko je voda tada porasla, pokazuju podaci Federalne uprave civilne zaštite. Vodostaj Bune 7. siječnja iznosio je 332 centimetra, čak 67 centimetara iznad granice pri kojoj počinju redovite mjere obrane od poplava.
U istom razdoblju aktivirano je i klizište u Cimu, dok su odroni otežavali promet na pojedinim cestama prema prigradskim naseljima. Među područjima kojima je potrebno posvetiti pozornost su Rodoč, Jasenica te Bakijina luka uz Neretvu, koju je još 1999. godine pogodila velika poplava. U samom gradu nalazi se i Radobolja, čiji povišeni vodostaji nerijetko prouzroče plavljenje i oštećenja obala na dijelovima toka.
Na razornu snagu vode stanovnike Hercegovine trajno podsjeća katastrofa u noći s 3. na 4. listopada 2024. godine. U Donjoj Jablanici bujična poplava donijela je goleme količine zemlje i kamenja, zatrpala kuće i odnijela ljudske živote. Na području Jablanice poginulo je 19 osoba. Tragedija je pokazala koliko razorne mogu biti posljedice obilnih oborina na strmim i nestabilnim terenima te otvorila ozbiljna pitanja sigurnosti naselja smještenih ispod takvih padina.
Ako želite biti svakodnevno informirani, ovaj i druge tekstove čitati u cijelosti, postanite pretplatnik Večernjeg lista BiH. Više informacija upitom na mail bih@vecernji.net