Mate Rupčić

Hrvatsku poštu Mostar smo već nakon pola godine izvukli iz višemilijunskih gubitaka

Hrvatsku poštu Mostar smo već nakon pola godine izvukli iz višemilijunskih gubitaka
24.07.2016.
u 19:38
Podvlačenjem crte s krajem 2015. zatekli smo oko 6 milijuna KM kumuliranih gubitaka iz prethodnih razdoblja. Zahvaljujući izuzetnom naporu svih zaposlenika u tekućoj godini prvi strateški cilj (pozitivno poslovanje) ostvarili smo već nakon prvog polugodišta tj. nakon šest mjeseci poslovanja tekuće 2016 godine, kaže Rupčić
Pogledaj originalni članak

Nova Uprava preuzela je dužnost krajem listopada 2015. Uvidom u poslovanje (prihode, rashode, započete investicije,…) izvjesno je bilo da će 2015. završiti s negativnim rezultatom. Činjenica da poduzeće od razdvajanja s Hrvatskim telekomunikacijama Mostar (2003.god) iz zajedničkog poduzeća HPT d.o.o. Mostar ni jednu godinu nije bilo u stanju poslovati pozitivno bez pomoći HT-a nije nam ulijevali previše nade da se može napraviti temeljiti zaokret. Zatekli smo 13 godina kontinuiteta negativnog poslovnog rezultata od osnovne djelatnosti. Nakon razdvajanja 8 godina živjeli smo od financijske pomoći HT-a, sukladno dogovoru o razdvajanju. Prelomna godina za Hrvatsku poštu je bila 2010. kada ostajemo bez pomoći HT, i kada počinje naše sučeljavanje sa stvarnošću i tržištem. Podvlačenjem crte s krajem 2015. zatekli smo oko 6 milijuna KM kumuliranih gubitaka iz prethodnih razdoblja. Zahvaljujući izuzetnom naporu svih zaposlenika u tekućoj godini prvi strateški cilj (pozitivno poslovanje) ostvarili smo već nakon prvog polugodišta tj. nakon šest mjeseci poslovanja tekuće 2016 godine. Vjerujem da ćemo do kraja godine ustrajati te da ćemo po prvi puta od razdvajanja na kraju godine imati pozitivan poslovni rezultat. Izjavio je ovo za radijski program Mostarska panorama direktor Hrvatske pošte Mostar Mate Rupčić. HMS prenosi transkript prvog intervju koji je, nakon preuzimanja dužnosti prošle godine dao dirketor HP Mostar.

Što su po Vama razlozi za ovakvo stanje, dugogodišnje gubitke u poslovanju?
RUPČIĆ: Razloga je mnogo ali neke je potrebno i istaknuti poput izrazito nepovoljnih principa podjele (pošta – telekom), nedovoljnog ulaganja u tehnološki razvoj i poštansku infrastrukturu, u prethodnoj Upravi su bili ljudi koji nisu iz poštanske branše, odnosi s druge dvije Pošte u BiH nisu bila na zadovoljavajućoj razini, pojavila se nelojalna konkurencija i privatne kurirske tvrtke su ušle na rezervirano područje, slab inspekcijski nadzor, trendovi pada pismovnih pošiljaka, pojava financijskih supstituta (e plaćanja, m plaćanja), jednostavno dogodilo nam se da su se pretpostavke na kojima je poduzeće napravljeno promijenile… Ovo su ukratko okolnosti koje su dovele do negativnih posljedica i ovakvog stanja u poduzeću.

Što nakon podvučene crte, koji su strateški ciljevi?
RUPČIĆ: Nakon temeljite analize stanja u poduzeću, zacrtali smo nekoliko strateških ciljeva: prvi stabilizirati poduzeće u financijskom smislu te stvoriti pretpostavke za pozitivno poslovanje, drugi cilj nam je kreirati nove usluge koje ćemo ponuditi klijentima i tržištu, treći je biti društveno odgovorno poduzeće koje će sukladno poslovanju biti u mogućnosti podržavati projekte u kulturi, sportu, znanosti, okolišu i sl., četvrti cilj je stvoriti radnu, pozitivnu klimu u poduzeće, te poboljšati uvjete rada našim zaposlenicima od opreme do radnih mjesta. Već smo počeli s nabavom opreme za poštare (torbe, mopedi, bicikla), renoviranjem poštanskih ureda, glavne zgrade, nabavkama transportnih vozila…Ovdje bih naglasio da smo zahvaljujući izuzetnom naporu svih zaposlenika u tekućoj godini prvi strateški cilj (pozitivno poslovanje) ostvarili već nakon prvog polugodišta tj. nakon šest mjeseci poslovanja tekuće 2016 godine. Vjerujem da ćemo do kraja godine ustrajati te da ćemo po prvi puta od razdvajanja na kraju godine imati pozitivan poslovni rezultat.

Kakva je organizacija rada u Hrvatskoj pošti i kako funkcionirate na relaciji uprava-zaposlenici?
RUPČIĆ: Sve informacije o poslovnom rezultatu i problemima koje smo zatekli nakon preuzimanja nastojali smo podijeliti sa zaposlenicima. Mišljenja smo kako je komunikacija sa zaposlenima važna i da na tome treba još raditi i prikazati kako u teškim ekonomskim uvjetima poduzeće pokušava opstati i održati se. Mislim da su zaposlenici postali puno svjesniji odgovornosti koja je na njima u smislu radnih obveza i kvalitete koju moraju pružiti korisnicima naših usluga, te da od njih ovisi u kako izvjesnim okolnostima će raditi i egzistirati. Uprava pokušava raditi kao tim i to želimo prenijeti na cijelo poduzeće. U kratkom smo vremenu nastojali stvoriti poticajan radni okoliš i pozitivnu organizacijsku klimu uključivanjem svih zaposlenika sukladno razinama u procese odlučivanja. Nastojimo se maksimalno pridržavati zakona i odredbi kolektivnog ugovora kada su u pitanju prava radnika. Iako pojedine odredbe i prava koja naši zaposlenici konzumiraju smatramo neprimjerenima realnosti kada ih usporedimo s pravima koja imaju zaposlenici u realnom sektoru. Pozdravljamo novi Zakon o radu i držimo da će u budućnosti imati vrlo značajan utjecaj na rast i razvoj poštanske djelatnosti u BiH, a i na ostale djelatnosti.

Kakvo je stanje na tržištu poštanskih usluga? Je li ono pada ili raste?
RUPČIĆ: Imamo i rast i pad…, trend pada imaju obične pismovne pošiljke, dok npr. paketske usluge imaju značajan rast na razini BiH. Dio koji nas zabrinjava jest kontinuirani pad običnih pismovnih pošiljaka koje u strukturi univerzalnih usluga koje obavljaju javni poštanski operateri (HP Mostar, BH Pošte i Srpske pošte) čini 71 %. Usporedbom u 2015 godini se može zaključiti da je najveći broj univerzalnih poštanskih usluga ostvarila BH pošta 44%, zatim Pošte Srpske 39% i HP Mostar 17%.

Gdje vidite priliku na tržištu da bi Hrvatska pošta mogla profitirati?
RUPČIĆ: Kada imate kontinuirani pad na najznačajnijoj stavci prihoda onda znate da je ta djelatnost u problemima. Priliku na tržištu vidimo u segmentu logističkih-kurirskih usluga, jer smatramo da tri javna operatera imaju što ponuditi. Tri javna poštanska operatera imaju skupa oko 5250 zaposlenika (BH pošte 2314, Srpske pošte 2249, i HP Mostar 687), dok ostali sudionici na tržištu kurirskih usluga (12 poduzeća) skupa imaju oko 600 zaposlenika. Pa sami zaključite omjere i važnost, odnosno prilike koje zajednički možemo realizirati. I na tome radimo.

Možete li biti konkretniji, koje to nove projekte pripremate i kada očekujete njihove rezultate?
RUPČIĆ: Nekoliko smo razvojnih projekata pokrenuli ali bih izdvojio dva ključna: „projekt brze pošte na razini BiH“ i projekt „web shopa“. Brzu poštu na razini BiH smo zajednički pokrenuli sa našim partnerima – BH poštom i Srpskim poštama. Projekt je zamišljen vrlo ambiciozno jer nam je želja uvezati sve gradove u BiH s logističnim uslugama brzog prijenosa paketa i dokumenata u roku od 24 sata. Projekt već razrađujemo, a u punom opsegu krećemo 1. listopada ove godine. Vjerujem kako rezultate možemo očekivamo već u prvoj polovici 2017.. Drugi projekt na kojem intenzivno radimo je web shop. Ideja je da u prvoj fazi omogućimo našim korisnicima kupovinu filatelističkih materijala (markice) i proizvoda koje nudimo u poštanskim uredima preko interneta. Ovime idemo u korak sa suvremenim projektima kakve rade pošte u svijetu. I radit ćemo na tome i dalje kako bi novim uslugama zadržali tržište, privukli nove korisnike usluga, a radnicima osigurali budućnost u ovom poduzeću.

Hrvatska pošta ima mnoge druge usluge, ne šalju se samo pisma, kako to mnogi misle. A, otkrijte nam ima li i novih usluga?
RUPČIĆ: Točno ste rekli. Ne šalju se samo preko Pošte pisma. Hrvatska pošta Mostar svojim uslugama pokriva široko područje. Tu je novčano poslovanje (slanje i primanje novca, gotovinski platni promet, mjenjački poslovi, kartično poslovanje…) Svakako želimo njegovati tradiciju i kulturno nasljeđe koje se prenosi s generacije na generaciju te tako u našoj ponudi imamo lijepo dizajnirane brzojave. Lijepo je kada nas se dragi ljudi sjete u sretnim i tužnim trenutcima, brzojavom nam upute toplu riječ i pokažu da su s nama. Iako smo u današnjem vremenu brzoga življenja i novih medija još uvijek postoji potreba za lijepim, tradicionalnim načinom komunikacije, za onom komunikacijom kojoj je u prvom planu čovjek. U poštanskim uredima može se kupiti prikladna ambalaža za pakiranje različitih vrsta pošiljki, poštanski sandučići, telefonski aparati i popratni uređaji, Hej boxovi HT Eroneta, m:tel prepaid paketi, dodatna oprema za mobitele, knjige i slikovnice te čestitke.

Koje usluge HP Mostar nudi poslovnim korisnicima?
RUPČIĆ: Brza pošta, produkcija različitih vrsta dokumenata, neadresirana pošta, oglašavanje u pošti, izravna pošta samo su neke od usluga koje nudimo poslovnim korisnicima…Neadresirane pošte omogućavamo dostavu tiskanog reklamnog materijala na 140 000 kućanstava što čini cca 750 000 korisnika u Bosni i Hercegovini. Namijenjena je svim poduzećima, davateljima usluga ili proizvođačima, neovisno o njihovoj veličini i ciljanom tržištu.

Izravna pošta je usluga čiji su predmet poštanske pošiljke koje se sastoje isključivo od oglasnog i marketinškog ili reklamnog materijala.
RUPČIĆ: Oglašavanje u pošti je usluga koja omogućava postavljanje promidžbenih plakata u poštanskim uredima, Ako uzmemo u obzir da oko 17 000 korisnika dnevno ulazi u poštu da bi obavili svoje poslove, da poštanski uredi imaju dugo radno vrijeme, osvijetljeni su tijekom noći i oglasi su stalno vidljivi promidžbena doći će do velikog broja korisnika.

Novi mediji, digitalne tehnologije i društvene platforme pretpostavljamo da su pred Vas stavili brojne izazove? Kako ste na njih odgovorili?
RUPČIĆ: Sve je to za nas poticaj da nađemo svoje mjesto u današnjem svijetu poslovanja. Naravno, prezentiramo naše usluge i proizvode kroz tradicionalne medije, novine i radio, te kroz sve dostupne medije preko Interneta. Putem web stranice, Facebook stranice, Instagrama, Twittera, Google+, You Tube prisutni smo u cijelome svijetu. Na nove uvjete poslovanja odgovorili smo i uvođenjem novih usluga koje pružamo u Printing-mailing centar, digitalni produkcijski centar koji nudi poslovnim korisnicima produkciju svih vrsta dokumenata (računa i specifikacija, bankovnih izvoda, direktne pošte, i dr.). Centar je specijaliziran za prihvat elektronskih /digitalnih/ podataka, dizajniranje elektronskih formi, obradu podataka, kontrolu procesa ispisa, ispis te automatsko kuvertiranje/pakiranje.

O važnosti poštanskog prometa u ratnim uvjetima mogli smo se uvjeriti ovdje kod nas u Mostaru, kakvo je sada stanje?. Koja je njegova važnost?
RUPČIĆ: Pošta ima i danas imidž ozbiljne i postojane institucije kojoj ljudi vjeruju. Ratno vrijeme i organizacija poštanskog prometa u takvim uvjetima bila je jako važna. Danas se pred nas postavljaju novi izazovi na koje će HP Mostar odgovoriti najbolje što može. Tehnika ne može zamijeniti toplu ljudsku riječ koju naši poštari imaju za svakoga, a posebno za naše umirovljenike. Još uvijek sva mjesta nisu pokrivena signalima koji su potrebni za nove tehnološke usluge i tu su naši dostavljači nezamjenjivi.

Susrećete li se s predstavnicima BH pošte i Pošte RS-a? Je su li problemi isti i postoji li neka suradnja na regionalnoj razini?
RUPČIĆ: S kolegama iz Sarajeva i Banja Luke u relativno kratkom roku izgradili smo izuzetno korektne i vrlo profesionalne odnose i smatram to velikom snagom poštanskog sustava. Činjenica da smo uspjeli pronaći zajednički jezik kada je u pitanju poštanski sustav te da smo dobrobit poštanskog sustava stavili ispred tema o kojima nemamo isto mišljenja daje nam za pravo da budemo optimistični kad je u pitanju opstanak i budućnost Pošta u BiH. Što se tiče regionalne suradnje imamo izuzetno dobu suradnju, a i vlasnički smo povezani sa Hrvatskom poštom Zagreb. Nastojimo razmijenjivati iskustva jer su trendovi i okolnosti slični i u Republici Hrvatskoj s tim da su oni već u Europskoj uniji, a nama to nadam se tek slijedi. HP Mostar je članica PostEuropa – Europskog udruženja javnih poštanskih operatera i imamo izuzetno kvalitetnu suradnju sa ovim udruženjem koje broji 52 člana iz 49 Europskih država.

Naši mostarski umirovljenici znaju nam se požaliti kako im je do najbližeg poštanskog ureda daleko i „s neruke“. Kakva je pokrivenost Grada i koliko nam je poznato bilo je nekih izmjena djelatnog vremena tijekom vikenda…..
RUPČIĆ: Naravno, ne možemo imati poštanski ured u svakoj ulici, moraju postojati opravdani razlozi za otvaranje ureda . Nastojimo biti dostupni svima. Što se tiče izmjene radnih vremena prilagođavamo se potrebama korisnika.

Hrvatska pošta Mostar je nazočna u zajednici. Radi se izbor najljepšeg pisma, nagrade učenicima, suradnja s umjetnicima. Kakva su iskustva?
RUPČIĆ: Iskustva su jako pozitivna i kada govorimo o izboru najljepšeg pisam i o izdavanju maraka. Izbor najljepšeg pisma mladih BiH posebno nam je drag. Projekt organizira Svjetska poštanska unija dajući svake godine zajedničku temu. Svaku državu predstavlja jedno pismo. Moram kazati kako su mladi u BiH u vrhu svjetskog natjecanja, a najbolja potvrda stigla je prije dvije godine kada ja mlada Mostarka Nataša Milošević napisala pismo koje je proglašeno najljepšim na svijetu. Zasluge imaju sigurno njihovi roditelji i nastavnici s kojima kroz posjete pošti i edukacije razmjenjujemo znanja. S umjetnicima surađujemo kroz izdavanja poštanskih maraka. Povratne informacije koje imamo od filatelista govore da su naše marke lijepe i zanimljive. Za njihov izgled zaslužni su akademski umjetnici, dizajneri, fotografi i talentirani slobodni umjetnici, kazao je na kraju intervju Mostarskoj panorami direktor HP Mostar Mate Rupčić.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.