Kad je prije više od dva desetljeća doznao dijagnozu multiple skleroze, Željko Pudić nije prestao raditi. Naprotiv, još je 24 godine svakodnevno odlazio na posao tržišnog nadzornika, a tijekom gotovo četiri desetljeća radnog staža nije otvorio ni jedan dan bolovanja.
Danas kao predsjednik Savez društava multiple skleroze Hrvatske često upravo svoj primjer koristi kako bi razbio predrasude o osobama s invaliditetom na tržištu rada. Unatoč zakonima, poticajima i kroničnom manjku radne snage, osobe s invaliditetom u Hrvatskoj i dalje mnogo teže pronalaze posao nego ostatak građana.
Hrvatska je po tome pri samom europskom dnu. Razlika u stopi zaposlenosti između osoba bez invaliditeta i osoba s invaliditetom iznosi čak 41 posto, dok je prosjek EU oko 24 posto. Lošija je samo Rumunjska, gdje taj jaz doseže 45 posto.
Kazne umjesto radnika
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tijekom 2024. zaposleno je više od 4300 osoba s invaliditetom, što je rast od oko 21 posto u odnosu na godinu prije. Istodobno se smanjuje broj nezaposlenih osoba s invaliditetom prijavljenih na burzi rada. No, brojke i dalje otkrivaju dubok problem. Osobe s invaliditetom čine oko 11 posto ukupno nezaposlenih u RH iako njihov udio u ukupnom stanovništvu nije ni približno toliko velik. Velik broj njih i dalje ostaje izvan tržišta rada ili radi poslove ispod svojih kvalifikacija.
U razvijenijim europskim državama, poput Njemačke, Austrije, Nizozemske ili skandinavskih zemalja, osobe s invaliditetom mnogo su prisutnije na otvorenom tržištu rada. Ondje su radna mjesta češće prilagođena, fleksibilni oblici rada rašireniji, a poslodavci otvoreniji za zapošljavanje ljudi s određenim zdravstvenim ograničenjima.
Sustav poticaja
Hrvatska formalno ima razrađen sustav poticaja. Poslodavci s najmanje 20 zaposlenih moraju zaposliti određen broj osoba s invaliditetom ili plaćati posebnu naknadu. Trenutačna kvota uglavnom iznosi tri posto zaposlenih. Osim toga, država nudi subvencije za plaće, financiranje prilagodbe radnog mjesta, stručnu podršku i druge olakšice.
Unatoč tome, dio poslodavaca i dalje radije plaća penale nego da zaposli osobu s invaliditetom. Upravo su predrasude jedan od najvećih problema na koje upozoravaju udruge osoba s invaliditetom. Mnogi poslodavci još uvijek vjeruju da će osobe s invaliditetom češće izostajati s posla, biti manje produktivne ili zahtijevati velike prilagodbe radnog mjesta. Pudić tvrdi da praksa često pokazuje suprotno.