Hrvatska je tijekom prvih devet mjeseci 2026. godine izdala znatno manje dozvola za boravak i rad stranim državljanima nego u istom periodu prošle godine. Pad je zabilježen i kod građana Bosne i Hercegovine, kojima je izdaoo gotovo 3.200 dozvola manje, ali su usprkos tome zadržali prvo mjesto među državljanima trećih zemalja koji dobijaju dozvole za rad u Hrvatskoj.
Prema najnovijim podacima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, od 1. siječnja do 30. rujna 2026. godine građanima Bosne i Hercegovine izdano je ukupno 22.565 dozvola za boravak i rad.
U istom razdoblju prošle godine izdano je 25.763 dozvola, što znači da je ovogodišnji broj manji za 3.198, odnosno 12,4 posto.
Iako se broj izdanih dozvola smanjuje, građani BiH i dalje igraju značajnu ulogu na hrvatskom tržištu rada, posebno u industrijama koje se tradicionalno oslanjaju na radnu snagu iz susjednih zemalja, piše GPMaljevac.
Građani BiH ispred Srbije, Filipina i Nepala
Statistika Ministarstva unutarnjih poslova RH pokazuje da je Bosna i Hercegovina na prvom mjestu po broju izdanih dozvola za boravak i rad. Odmah iza BIH je Srbija, čijim je građanima tijekom prvih devet mjeseci izdano 19.886 dozvola. Na trećem mjestu su Filipini s 18.712 dozvola, dok je državljanima Nepala izdano 17.386 dozvola. Slijedi Sjeverna Makedonija s 10.459 izdanih dozvola.
Ovi podaci potvrđuju da su radnici iz Bosne i Hercegovine i dalje među najzastupljenijima u hrvatskom sustavu radnih dozvola, unatoč promjenama na tržištu rada i sve većoj prisutnosti radnika iz udaljenijih zemalja.
Pad broja izdanih dozvola nije zabilježen samo među državljanima BiH.
Tijekom prvih devet mjeseci 2026. godine, hrvatska tijela izdala su ukupno 124.023 dozvole za boravak i rad državljanima trećih zemalja.
U istom razdoblju 2025. godine izdano je 136.194 dozvola.
To znači da je ove godine izdano 12.171 dozvola manje, odnosno 8,9 posto.
Posebno je zanimljivo da najveći pad nije zabilježen u produljenju postojećih dozvola, već u dozvolama za novo zapošljavanje.
Takva promjena pokazuje da se struktura izdavanja dozvola mijenja, iako sama statistika ne objašnjava sve razloge zašto se to događa.
Manje dozvola za nova zapošljavanja
Najveći pad zabilježen je upravo među radnicima koji dobivaju dozvole za nova zapošljavanja. Od siječnja do kraja rujna ove godine izdano je 48.847 takvih dozvola, dok ih je u istom razdoblju 2025. bilo 68.587. Razlika je 19.740 dozvola, što predstavlja smanjenje od 28,8 posto.
Istovremeno, povećao se broj produženja prethodno izdanih dozvola. Tijekom prvih devet mjeseci 2026. produženo je 49.805 dozvola, dok ih je prošle godine bilo 48.656. To znači da je prvi put u promatranom razdoblju broj produženja veći od broja izdanih dozvola za nova zapošljavanja.
Takvi podaci mogu ukazivati na promjene u potrebama poslodavaca i zapošljavanju stranih radnika, ali se ne može samo na temelju broja izdanih dozvola zaključiti koliko je radnika zapravo zaposleno u Hrvatskoj.
Rast sezonskog zapošljavanja
Za razliku od novih dozvola za zapošljavanje, sezonski rad bilježi značajan porast. U prvih devet mjeseci 2026. godine izdano je 25.371 dozvola za sezonsko zapošljavanje. Godinu dana ranije, u istom razdoblju, izdano je 18.951 takvih dozvola. To je povećanje od 6.420 dozvola, odnosno 33,9 posto.
Sezonski rad posebno je važan za hrvatski turizam i ugostiteljstvo, gdje poslodavci imaju povećanu potrebu za radnicima tijekom turističke sezone. Za građane Bosne i Hercegovine koji razmatraju privremeno zapošljavanje u Hrvatskoj, sezonski poslovi i dalje predstavljaju jednu od mogućnosti zapošljavanja, uz uvjet da su ispunjeni propisani uvjeti za boravak i rad.
Kada se gledaju djelatnosti za koje su izdane dozvole, turizam i ugostiteljstvo su na prvom mjestu. U ovom sektoru je tijekom prvih devet mjeseci izdano ukupno 48.156 dozvola za boravak i rad. Građevinarstvo je na drugom mjestu s 32.701 dozvolom. Slijede industrija s 15.121 dozvolom, promet i komunikacije sa 7.853 te trgovina sa 7.752 dozvole. Pad je bio posebno izražen u građevinarstvu, gdje je izdano 7.423 dozvole manje nego u istom razdoblju prošle godine.
S druge strane, turizam i ugostiteljstvo zabilježili su porast od 2.346 izdanih dozvola. Ovi podaci pokazuju da potražnja za radnom snagom nije jednaka u svim industrijama i da se promjene razlikuju ovisno o sektoru.
Sve više dozvola za Filipince
Zanimljive promjene zabilježene su i među zemljama iz kojih dolaze strani radnici. Tijekom prvih devet mjeseci 2026. godine, filipinskim državljanima izdano je 18.712 dozvola, dok ih je u istom razdoblju prošle godine bilo 12.809. To predstavlja povećanje od 5.903 dozvole. Istodobno, broj dozvola izdanih nepalskim državljanima smanjio se s 24.948 na 17.386.
Značajan pad zabilježen je i kod indijskih državljana, kojima je ove godine izdano 7.734 dozvole, u usporedbi s 12.274 u istom razdoblju prošle godine. Promjene pokazuju da se sastav strane radne snage, promatran kroz izdane dozvole, mijenja te da neke zemlje bilježe rast, dok druge doživljavaju značajan pad.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova RH, najveći broj dozvola za boravak i rad izdala je Policijska uprava zagrebačka.Na području ove policijske uprave tijekom prvih devet mjeseci izdano je 30.405 dozvola. Slijedi Policijska uprava istarska s 19.363 dozvole, dok je Policijska uprava splitsko-dalmatinska Ministarstvo unutarnjih poslova izdalo je 15.896 dozvola.
Veliki broj dozvola na području Zagreba povezan je s važnošću glavnog grada kao gospodarskog i poslovnog središta, dok su Istra i Dalmacija područja u kojima turizam igra posebno važnu ulogu.
Što znači manje izdanih dozvola
Prilikom tumačenja ove statistike važno je naglasiti da se podaci Ministarstva unutarnjih poslova RH odnose na broj izdanih dozvola za boravak i rad, a ne na ukupan broj stranih državljana zaposlenih u Hrvatskoj u određenom trenutku. Statistika uključuje dozvole za novo zapošljavanje, produljenje postojećih dozvola i sezonsko zapošljavanje. Stoga, činjenica da je državljanima BIH izdano 22.565 dozvola ne znači da u Hrvatskoj trenutno radi točno isti broj državljana BIH.
Slično tome, pad broja izdanih dozvola ne dokazuje da je isti broj radnika izgubio posao ili napustio Hrvatsku.
Prema objavljenim podacima za prvih devet mjeseci 2026. godine, građani BiH i dalje su na prvom mjestu po broju izdanih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj, iako je taj broj manji nego godinu prije.