Dok Hrvatska raspolaže strateškim zalihama žitarica dovoljnima za 60 dana opskrbe stanovništva, Bosna i Hercegovina nema jedinstven sustav robnih rezervi, a točne količine hrane i drugih osnovnih proizvoda u federalnim skladištima nisu javno dostupne. Posljednji objavljeni podaci govore o približno 40 milijuna KM vrijednim robnim rezervama Federacije BiH, dok stručnjaci i revizori godinama upozoravaju na nedostatke sustava.
U vremenu kada Europska unija poziva stanovništvo da pripremi zalihe hrane, vode, lijekova i drugih potrepština za najmanje 72 sata, sve se češće postavlja pitanje koliko su države spremne za ozbiljne poremećaje u opskrbi.
Hrvatska je objavila prilično konkretne podatke. Prema izvješću o stanju strateških robnih zaliha za 2025. godinu, njihova vrijednost dosegnula je 93 milijuna eura. Država je raspolagala s više od 66.000 tona pšenice, 26.000 tona kukuruza, gotovo 10.000 tona šećera i 3,8 milijuna litara jestivog ulja. Zalihe žitarica planirane su za potrebe cjelokupnog stanovništva tijekom 60 dana.
Hrvatska, međutim, ima i ozbiljan nedostatak. Unatoč zakonskoj obvezi, u strateškim robnim zalihama nema lijekova, cjepiva i medicinskog materijala, što je ponovno otvorilo pitanje spremnosti zdravstvenog sustava za izvanredne situacije.
A kakva je situacija u Bosni i Hercegovini?
Federacija ima rezerve vrijedne 40 milijuna KM
Prema podacima koje je u proljeće ove godine iznio direktor Federalne direkcije robnih rezervi Tončo Bavrka, vrijednost uskladištenih roba iznosila je približno 40 milijuna KM.
Bavrka je tada upozorio kako su postojeće zalihe hrane dovoljne za kratkotrajne intervencije, ali i kako bi za robne rezerve trebalo izdvajati znatno više sredstava.
Koliko točno dana Federacija BiH može osiguravati hranu svojem stanovništvu u slučaju prekida redovite opskrbe, nije poznato. Količine i struktura federalnih robnih rezervi imaju oznaku tajnosti.
Zabrinjavajući su i raniji nalazi federalnih revizora. U izvješću objavljenom krajem 2024. godine utvrđeno je da nijedna od 11 preporuka za poboljšanje sustava nije u potpunosti provedena kod svih odgovornih institucija. Posebno je upozoreno kako planirane zalihe ne odgovaraju stvarnim potrebama stanovništva te kako koordinacija federalne i županijskih direkcija nije zadovoljavajuća.
Republika Srpska ima drukčiji sustav
Situacija je drukčija u Republici Srpskoj, gdje je nekadašnje javno poduzeće Robne rezerve završilo u stečaju 2017. godine.
Umjesto dotadašnjeg modela uveden je sustav interventnih nabava, a postoje i određene strateške zalihe. Prema revizijskim podacima za 2024. godinu, njihova vrijednost iznosila je približno 11,9 milijuna KM, a bile su raspoređene u osam iznajmljenih skladišta.
Zalihe uključuju različite vrste robe, među kojima su žitarice, hrana duljeg roka trajanja, energenti i medicinska oprema.
Međutim, ni za Republiku Srpsku nema javno potvrđenog podatka koliko bi stanovništvo moglo biti opskrbljivano u slučaju dugotrajne krize.
Koliko imamo goriva?
Posebno je osjetljivo pitanje nafte i naftnih derivata. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević u ožujku ove godine iznio je procjenu da postojeće zalihe goriva mogu pokriti između 12 i 15 dana široke potrošnje, uz napomenu da bi trajale dulje kada bi se koristile samo za prioritetne potrebe.
Operator – Terminali Federacije BiH raspolaže skladišnim kapacitetima i radi na njihovoj obnovi i proširenju. Među važnim objektima su terminal u Blažuju i naftni terminal u Pločama.
Ipak, Bosna i Hercegovina još nema uspostavljen jedinstven sustav obveznih naftnih rezervi prema europskim standardima, koji predviđaju zalihe za najmanje 90 dana neto uvoza ili 61 dan domaće potrošnje, ovisno o tome koji je kriterij veći.
To je ozbiljno pitanje u zemlji koja u velikoj mjeri ovisi o uvozu energenata.
Što bi bilo kada bi stao uvoz hrane?
Slična se dvojba otvara i kod žitarica. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, tijekom 2025. godine uvezeno je žitarica u vrijednosti od 278,5 milijuna KM, dok je izvoz iznosio svega 14,3 milijuna KM.
Takav odnos pokazuje koliko je domaće tržište povezano s dobavljačima iz drugih država.
U slučaju ozbiljnog poremećaja međunarodnog prometa, zatvaranja granica ili prekida opskrbnih lanaca, ključnu bi ulogu imali domaća proizvodnja, komercijalne zalihe i robne rezerve.
No, bez javno dostupnih podataka o njihovim količinama nije moguće pouzdano izračunati koliko bi dugo BiH mogla funkcionirati bez redovitog uvoza.
Pitanje na koje građani trebaju odgovor
Bosna i Hercegovina ima prirodne resurse, poljoprivredne površine i domaće proizvođače hrane, ali to samo po sebi nije jamstvo sigurnosti u velikoj krizi.
Poplave, klizišta, nestanci električne energije i prekidi prometnih komunikacija već su pokazali koliko brzo svakodnevni život može biti poremećen.
Zato bi, uz europske preporuke građanima da pripreme osnovne potrepštine za tri dana, nadležne institucije morale ponuditi i jasniju sliku vlastite spremnosti.
Hrvatska je objavila koliko pšenice, kukuruza, šećera i ulja ima u skladištima te za koliko je dana planirana opskrba stanovništva.
U Bosni i Hercegovini takav jedinstven, javno dostupan odgovor zasad ne postoji.
A pitanje je jednostavno: ako sutra dođe do velike katastrofe i prestane redovita opskrba, koliko dana možemo izdržati?