NA METI ODBOR ZA SIGURNOST

Hrvatska europarlamentarka hitno morala predati mobitel službama sigurnosti: Špijunska afera trese Bruxelles

Hrvatska europarlamentarka hitno morala predati mobitel službama sigurnosti: Špijunska afera trese Bruxelles
22.02.2024.
u 20:00
Potrebu za jačom zaštitom od špijuniranja osjetili su i ranije u Europskom parlamentu, s više slučajeva neovlaštenog upada u uređaje parlamentaraca
Pogledaj originalni članak

Hrvatska europarlamentarka Željana Zovko (HDZ/EPP) dobila je u srijedu obavijest da žurno preda svoj mobitel službi za informatičku sigurnost na provjeru je li "inficiran" špijunskim softverom – onim koji bez znanja korisnika šalje informacije s njegova uređaja trećoj strani. Nije bila jedina – tog dana su na pregled otišli mobiteli svih članova pododbora Europskog parlamenta – onoga za sigurnost i obranu (SEDE). Alarm koji je potaknuo ovakvu reakciju izazvalo je otkriće da su na dva mobitela članova tog pododbora pronađeni tragovi hakiranja, odnosno upada i prikupljanja informacija. Koje je porijeklo i čiji je softver prikupljao podatke od europskih zastupnika i kome ih je slao – a "uobičajeni sumnjivac" prvenstveno je Rusija, drži se – zasad – u tajnosti.

– Nije bila rutinska provjera, već smo primili žurnu obavijest da odnesemo mobitele na pregled. Moj su pregledali i u redu je. Imamo problem s upadima u mrežu, a mi smo najosjetljiviji odbor – potvrdila nam je Željana Zovko koja kaže i da se očekuje sve više sličnih kibernetičkih napada.

Europarlamentarci, kao i drugi EU dužnosnici i djelatnici, već su ranije upozoreni na postojanje opasnosti od špijunskih i sličnih softvera. Najkraća definicija špijunskog softvera (spyware) kaže da je to zlonamjerni softver (malware) koji ulazi u uređaj korisnika, prikuplja podatke te ih šalje trećim stranama bez pristanka i, naravno, znanja, korisnika. Najviše su na udaru osobe koje su povezane s osjetljivim portfeljima, kao što su sigurnost i obrana, posebno u ovako osjetljivom geopolitičkom trenutku, a očekuje se da će problem kibernetičke sigurnosti biti još izraženiji kako se približavaju europski izbori.

Potrebu za jačom zaštitom od špijuniranja osjetili su i ranije u Europskom parlamentu, s više slučajeva neovlaštenog upada u uređaje parlamentaraca. Prethodni incidenti s drugim članovima Europskog parlamenta koji su bili meta napada špijunskim softverom uključivali su otkriće iz 2022. da su telefoni članova katalonskog pokreta za neovisnost, uključujući političare iz EU, bili zaraženi špijunskim alatima Pegasusom i Candirom. Iste godine grčki član Europskog parlamenta i oporbeni vođa Nikos Androulakis bio je na popisu grčkih političkih i javnih osoba za koje je utvrđeno da su napadnuti Predatorom, još jednim špijunskim alatom.

Predsjednica EU parlamenta Roberta Metsola prethodno se također suočila s pokušajem hakiranja s pomoću špijunskog softvera. Stoga je Europski parlament od lanjskog travnja odlučio uvesti rutinske kontrole uređaja, kojih je do sad provedeno stotinjak. No ova najnovija provjera nije bila rutinska, već iznenadna, nakon što je jedan od članova primijetio nešto čudno na svom uređaju, a pregledom je potvrđeno da je vanjski softver zaista probio sigurnosne slojeve na uređaju tog europarlamentarca te njegova kolege iz istog pododbora.

Inače, interna revizija koju je proveo parlament prošle godine zaključila je da tijelo "još nije ispunilo industrijske standarde" i "nije u potpunosti u skladu s razinom prijetnje" s kojom se suočava od državnih i drugih hakera, što je najnoviji incident i dokazao. Inače, lanjskog studenog kibernetički tim Europske unije CERT-EU upozorio da je najmanje sedam europskih vlada bilo na meti kampanje za pristup internim sustavima, koju je provela hakerska grupa ruskih obavještajnih službi Fancy Bear, a problem su stvarale i proruske haktivističke skupine.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.