Stanogradnja u BiH

Građevine nesigurne u slučaju većeg potresa

Građevine nesigurne u slučaju većeg potresa
23.11.2015.
u 06:45
Neophodno na razini BiH napraviti bazu podataka o konstrukcijama i stanju oštećenja kako bi se stekla slika o stvarnom stanju objekata
Pogledaj originalni članak

S obzirom da živimo na seizmički aktivnom području gdje se podrhtavanje tla dogodi blizu tisuću puta godišnje, Klix.ba je pokušao doznati koliko su sigurne građevine u BiH, kako stare tako i nove, u kojoj mjeri se poštuju građevinski standardi i koliko su usklađeni s gradnjom na trusnim područjima. Prema riječima dr. sc. Naide Ademović, dipl. ing. građevinarstva i profesorice na Građevinskom fakultetu u Sarajevu, iako je seizmička aktivnost na našim područjima visoka, snažno djelovanje potresa se ranije nije uzimalo u obzir prilikom proračuna i projektiranja konstrukcija pa je tako u bivšoj Jugoslaviji prvi privremeni pravilnik za projektiranje u seizmičkim područjima donesen tek 1964.

Nosivi zidovi

"Bivša Jugoslavija je doživjela veoma velika oštećenja nakon II. svjetskog rata, što je dovelo do još masovnije i široke primjene zidanih elemenata prilikom izgradnje novih konstrukcija. Ovo je bilo opravdano brzom i učinkovitom gradnjom s jedne strane, a s druge strane jeftinim i dugotrajnim materijalom. Stambene zgrade do šest katova su građene s nosivim zidovima samo u poprečnom smjeru i pri tome se nisu primjenjivala nikakva pravila za građenje u seizmičkim područjima bivše Jugoslavije", objašnjava Ademović. Dodaje da katastrofalni potresi koji su se dogodili u Skoplju 1963., u Banjoj Luci 1969., te potres na crnogorskom primorju 1979. jasno upućuju na nedostatke i pogreške prilikom projektiranja i izgradnje ovih konstrukcija. Ovi potresi su bili i razlog što je 1981. donesen pravilnik o tehničkim pravilima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima koji je imao dosta strože uvjete u odnosu na prvi pravilnik.

Najveća ugroženost

"Što se tiče postojećih konstrukcija, a posebno zidanih objekata, njihova ugroženost je najveća. Većina ovih građevina je izgrađena između 50-ih i 80-ih godina bez primjene bilo kakvih seizmičkih propisa.

Radi se o objektima koji su pušteni zubu vremena bez ikakvog adekvatnog održavanja što je dovelo do destrukcije materijala", objašnjava Ademović.*

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.